Zanemarivanje roditelja kažnjavat će se i zatvorom
Bolnice zovu centre za socijalnu skrb jer nitko od djece ne želi doći po nemoćnog roditelja. Zbog teškog moždanog udara mjesecima nepokretna umirovljenica stara sedamdesetak godina, a koja živi sama i ne može sama niti uzeti nešto za pojesti, presvući se i dr., s tim da ima djecu koja žive u okolici, nemoćno je zapomagala. Shvativši da se njena djeca ne pojavljuju da bi pomogla majci, susjedi su nazvali Centar za socijalnu skrb koji je nemoćnu ženu smjestio u privatni starački dom.
Od 1. siječnja 2018. slučaj ovakvog zapostavljanja starog i nemoćnog člana obitelji kažnjavat će se novčanom kaznom od minimalno 10.000 kuna, ili kaznom zatvora od najmanje 45 dana. Kada već vlastita savjest i odgovornost ne nalaže brigu o roditeljima, onda će to učiniti država.
Nove su to odredbe u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, a koji prvi put starije osobe navodi kao skupinu koja uživa posebnu zaštitu. Njihovo zapostavljanje u smislu nedavanja ili neredovitog davanja hrane i pića te lijekova, nepresvlačenja (pelena), nepružanja zdravstvene skrbi i drugog, od 1. siječnja također su oblik nasilja. Iako slovimo za staru naciju, kultura poštivanja starijih očito nam je pala na niske grane kada se pojedinu djecu i unučad zakonom, novčanim i kaznama zatvora mora obvezivati da vode brigu o nemoćnim članovima obitelji.
Manje poštovanja
Prema podacima kojima raspolaže Ured pučke pravobraniteljice Lore Vidović, takvu brigu u Hrvatskoj iskazuje oko 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina, jer svakodnevno skrbi o starijim, nemoćnim članovima obitelji. S druge strane, puna su nam usta međugeneracijske solidarnosti, a starost se sve manje poštuje kako unutar četiri zida, tako i u društvu uopće. Sve više joj se nameće stigma da je biti star zapravo biti nepotreban.
– Od 1. siječnja na snazi će biti novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, a dio novosti koje smo predložili i koje su uvrštenje u nj, snažnije će zaštititi starije osobe. Tako je upravo ova skupina prvi put u Zakonu navedena kao posebno zaštićena, a novost je i da je zanemarivanje njihovih potreba također prepoznato kao oblik nasilja. Riječ je o situacijama koje dovode do uznemirenosti starije osobe, ili vrijeđaju njezino dostojanstvo i tako joj izaziva patnju, bilo tjelesnu ili duševnu – ističu u Uredu pučke pravobraniteljice.
Pogrešno je mišljenje da se ovim zakonom uvodi obveza brige o roditeljima jer to već postoji u Ustavu i Obiteljskom zakonu. Ovim zakonom prvi put oblik nasilja postaje i zanemarivanje potreba starijih koje dovodi do patnje, poput situacija kada netko ostavi staru i nepokretnu osobu, roditelja, cijeli dan kod kuće samu, bez hrane i vode, ne daje joj lijekove… Novi zakon pozdravljaju i socijalni radnici koji se u svojoj radnoj svakodnevici svega nagledaju kada je riječ o nebrizi za stare. I Centar za socijalnu skrb Đakovo zaprima takve dojave.
– Evo primjera: stara osoba doživjela je moždani udar i u bolnici je. Bolnica ju otpušta kući nakon pružene zdravstvene skrbi, no zovu nas jer nitko iz obitelji ne dolazi po tu osobu. Naša je obveza zbrinuti je, pronaći obveznike uzdržavanja. Kada ih pronađemo, djecu ili druge članove obitelji, kažu nam da ne mogu uzdržavati svoje stare, ni financijski ni stambeno. Budu tu posrijedi i narušeni odnosi između više djece, kažu da i sami žive od zajamčene minimalne naknade, podstanari su… Kažu da imaju malu djecu pa da ne mogu brinuti i o starima. Nekima je zbog toga neugodno, nekima nije. Žalosno je kada, objektivno gledajući, oni mogu brinuti o svojima starima, no tvrde da to nisu u mogućnosti, govori ravnateljica đakovačkog CZSS-a Dubravka Petrović.
Obavezan pristanak
No, dodaje, ima i prekrasnih primjera gdje ima ljudi koji daju otkaz da bi brinuli o svom starom, bolesnom i nemoćnom roditelju. “Ovaj zakon pozdravljam i kao socijalni radnik, i kao ravnateljica centra, i kao čovjek. Kao centar dužni smo intervenirati kada nema obveznika uzdržavanja te staru i nemoćnu osobu smjestiti ako se zbog narušenog zdravlja i dobi ne može brinuti o sebi i sama funkcionirati, no ona mora dati pristanak da bi ju institucionalno i na druge načine zbrinuli”, kaže Petrović.
Zakonom je zadovoljna i ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Đakovo Branka Barna. Smatra da problem nebrige mladih za svoje starije treba promatrati u kontekstu trenutka u kojem je cijelo društvo. “Prije su mladi drugačije odgajani, uz veće poštivanje starijih, poštivanje autoriteta uopće. Prije su slučajevi zanemarivanja starih u obitelji bili rijetkost. Danas je to drugačije”, kaže Barna.
Dok su većini najzvučnije spomenute kazne od 10.000 kuna, ili 45 dana zatvora u slučaju nebrige o starima, u Uredu pučke pravobraniteljice ističu kako se zaštita starijih nikako ne bi trebala oslanjati na sankcije, nego na prevenciju, pa je važno uspostaviti tzv. sustav neformalne skrbi. “Potrebno je pružiti podršku članovima obitelji koji brinu za svoje starije”, područuju iz Ureda. S obzirom na to da se svaki oblik nasilja može prijaviti policiji ili Državnom odvjetništvu, PU osječko-baranjskoj uputili smo upit ima li primjera prijavljivanja (obiteljskog) nasilja nad starijim osobama u smislu njihovog zanemarivanja ili i tu susjedstvo, zajednica, gura glavu u pijesak, jer se ne želi petljati u tuđa četiri zida. U PU odgovaraju da “ne vode evidenciju na način na koji smo pitali te nam nisu u mogućnosti dati odgovor”
STATUS NJEGOVATELJA ČLANOVIMA OBITELJI KOJI BRINU O STARIJIMA?
Kada je riječ o pružanju podrške članovima obitelji koji brinu za svoje starije, u Uredu pučke pravobraniteljice ukazuju da oni, prema sadašnjoj praksi, ne mogu, primjerice, uzeti bolovanje ili prilagoditi radno vrijeme kako bi o svojim starijima mogli skrbiti. Stoga upozoravaju nadležna tijela na to i daju preporuke. “Postoji naznaka da će doći do pozitivnih promjena. Nova strategija socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predviđa uvođenje statusa njegovatelja upravo za članove obitelji koji brinu o svojim starijima, što svakako pozdravljamo”, kažu u uredu pravobraniteljice.
Mirjana Nazor, psihologinja
Veze na relaciji roditelji – djeca toliko su nam se istrošile
“Veze na relaciji roditelji – djeca toliko su nam se istrošile, istanjile, kao da im više ne vidimo pravu vrijednost, a što se oslikava i na problematici nebrige za svoje stare i nemoćne. Izgubili smo kulturu starosti. Danas je važno biti mlad, lijepo izgledati, skrivati godine, bore, sijedu kosu, a taj kult mladosti i ljepote nameću i mediji, reklame… Mladost je presudna i u zapošljavanju. Opći stav je u društvu da kako čovjek stari – sve više postaje smetnja, a sve su to stavovi koji urušavaju društvo. Jedna toplina, plemenitost prema starijima, reflektirat će se i prema drugima. Jer, kako imati empatiju i osjećaj za druge ako nam to nedostaje za stare, vlastite roditelje?! Uostalom, stari ljudi zaslužni su za to što mi danas jesmo”, kaže psihologinja Mirjana Nazor.
AKO RODITELJ NIJE BRINUO O DJETETU, DIJETE NEMA OBVEZU
A što slovo zakona kaže o životnim situacijama gdje se roditelj nije brinuo za dijete dok je ono bilo malo i nemoćno? Je li ono, kada odraste, a njegov roditelj ostari, oboli i onemoća, u zakonskoj obvezi da se brine o njemu nakon svega? U Uredu pučke pravobraniteljice ističu da su prema tumačenju Obiteljskog zakona punoljetna djeca dužna uzdržavati roditelje ako nisu sposobni za rad te nemaju dovoljno sredstava za život, no isti zakon kaže i kako se djeca te dužnosti mogu osloboditi ako ih roditelj, kada je on to bio obvezan, neopravdano nije uzdržavao.
Sankcije
MINIMALNA KAZNA JE 10.000 KUNA ILI 45 DANA ZATVORA piše
