Ustavni sud odbio je tužbu Zagrebačke banke koja je pokušala osporiti presudu Vrhovnog suda o ništetnosti promjenjive kamatne stope, s argumentom da joj je povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje.

Riječ je predmetu iz Osijeka u kojem je klijent 2015. godine tužio Zagrebačku banku zbog utvrđivanja ništetnosti odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi u slučaju ugovora o kreditu za kupnju motornog vozila 2007. godine. Tražio je povrat razlike između ugovorene kamate i one koja se mijenjala jednostranom odlukom banke, što je sud i prihvatio naloživši banci isplatu u iznosu od 12.854 kune. Banka je uložila prigovor zastare, uz argument da je s tužbom radi zaštite kolektivnih interesa prekinut tijek roka zastare za podnošenje individualnih tužbi, ali sud je naveo kako je on ponovno počeo teći presudom VTS-a od 13. lipnja 2014.

Banka se potom obratila Vrhovnom sudu, ali on je odbio njezinu žalbu na presudu Općinskog suda iz Osijeka, a na kraju je podnijela tužbu Ustavnom sudu u kojem se žali na povredu prava na neovisan i nepristran sud.

Odvjetnici Zagrebačke banke, među ostalim, navode kako je jedan od aktivista Udruge Franak izabran u Sabor kao član političke stranke Snaga, čime je ta udruga postala “čimbenik političkog života”. Na jednoj od konferencija koje je organizirala udruga bio je i sudac Damir Kontrec, predsjednik Građanskog Vijeća Vrhovnog suda i pritom je govorio o spornoj temi, prekidu zastare potraživanja potrošača.

Zaba smatra kako činjenica da je u njezinoj izvanrednoj reviziji kao član vijeća Vrhovnog suda odlučivao sudac koji je sudjelovao i javno iznosio osobna mišljenja na konferenciji organiziranoj od strane udruge koja promiče interes zaštite potrošača “ne udovoljava objektivnom kriteriju nepristranosti suda”. Svojim pojavljivanjem i sadržajem kojeg je iznosio, smatra banka, sudac je stvorio “objektivno opravdan strah” u pogledu svoje nepristranosti te je narušeno povjerenje koje sudovi moraju uživati u javnost.

U odluci Ustavnog suda koju potpisuje predsjednica Vijeća Ingrid Antičević Marinović, među ostalim, stoji kako se o reviziji Zabe odlučivalo “mjesec dana prije održavanja konferencije”, pa se izjave na njoj ne bi mogle smatrati vanjskim utjecajem na postupak u tijeku.

Također, Ustavni sud navodi kako Vijeće vrhovnog suda donosi odluke većinom glasova, što znači da sudac Kontrec može biti preglasan.

Na koncu, ne nalazi ništa sporno u tome što je sudac Kontrec na održanoj konferenciji zainteresiranoj javnosti dao informacije o tome u kojoj je fazi postupka predmet u spornom pitanju prekida zastare. Piše