S obzirom na uvjete u kojima se uzgaja i skladišti spirulina može imati teških metala pa je opasna u trudnoći, a kokosovo ulje ne sadrži ništa manje kalorija…Prehrana bi se trebala temeljiti na namirnicama iz našeg podneblja jer ih organizam poznaje i lakše probavlja, vrijedni se sastojci lakše apsorbiraju i iskorištavaju, kaže nutricionistica dipl. ing. preh. teh. Nataša Šoštarić.
– No budući da nam je obilje namirnica dostupno tijekom cijele godine, putujemo i često mijenjamo lokaciju te nismo vezani isključivo za podneblje u kojem živimo, postoji mnoštvo namirnica koje su nutritivno iznimno bogate i trebalo bi ih povremeno uvrstiti u svakodnevnu prehranu – kaže nutricionistica Šoštarić.
Maca je korjenasta biljka koja okusom podsjeća na krumpir.
– Kao i slične škrobne namirnice, sadrži visok udio ugljikohidrata. Također, dobar je izvor proteina, masnoća i dijetalnih vlakana. Često joj se pripisuju i svojstva pojačivača libida. Zbog odličnoga nutritivnog sastava povoljno djeluje na važnije sustave u tijelu poput kardiovaskularnog – kaže Šoštarić i upozorava da se, pošto pripada namirnicama čije djelovanje nije potpuno istraženo, preporučuje umjerena konzumacija kako bi se upotpunio uobičajeni jelovnik.
Spirulina pak pripada modrozelenim algama koje prirodno rastu u oceanima i slanim jezerima.
– Sadrži značajne udjele kalcija, kalija, magnezija, željeza i vitamina B skupine. Također sadrži esencijalne aminokiseline koji su sastavni dio proteina – kaže Šoštarić i dodaje da se spirulinu preporučuje koristiti kao dodatak jelima, no valja biti oprezan pri korištenju jer, s obzirom na uvjete u kojima se uzgaja i skladišti, može biti kontaminirana teškim metalima. Teški metali (među koje spada i olovo, zajedno s kadmijem, živom, itd.), nakon apsorpcije u tijelu najčešće se akumuliraju u kostima te mogu stvoriti štetne spojeve koji oštećuju stanice. Na njihovo štetno djelovanje najosjetljiviji su fetusi jer preko posteljice mogu biti izloženi ovim spojevima koji oštećuju središnji živčani sustav fetusa.
Goji bobice, biljka koja raste na Himalaji, smatra se voćem iznimnih kvaliteta.
– Prije svega izvor su esencijalnih aminokiselina bez kojih organizam ne bi mogao pravilno funkcionirati. Posjeduju snažna antioksidativna svojstva te tako djeluju zaštitno na organizam. Dobar su izvor esencijalnih masnih kiselina odgovornih za pravilno funkcioniranje mozga i krvožilnog sustava – kaže Šoštarić i upozorava da ljudi sa zdravstvenim tegobama trebaju biti na oprezu pošto mogu djelovati na snižavanje šećera u krvi i snižavanje krvnog tlaka. Stoga se potrebno prethodno savjetovati s liječnikom ili nutricionistom.
– I chia sjemenke su nutritivno vrlo bogate. Izvor su nezasićenih masnih kiselina (omega-3 masne kiseline) i prehrambenih vlakana koja imaju svojstvo navlačenja vode te tvore želatinoznu smjesu. To svojstvo formiranja gela pogodno je i za zdravlje jer se u probavnom sustavu tako usporava razgradnja ugljikohidrata i sprečavaju nagle oscilacije šećera u krvi – kaže Šoštarić. Matcha prah, koji se pripravlja od listova zelenog čaja posebnim procesima pripreme kako bi se očuvala njegova ljekovita svojstva blagotvorno djelovanje na krvožilni sustav, snižava krvni tlak i razinu šećera u krvi, napominje Šoštarić. Pošto dolazi u obliku praha može se dodavati raznim jelima, no često je kontaminiran visokim udjelima olova pa ga treba umjereno koristiti, ističe Šoštarić. Olovo se brzo apsorbira u krvotok i negativno djeluje na središnji živčani, krvožilni i imunološki sustav te bubrege.
– Kombucha je mikroorganizam, točnije spoj bakterije i kvasca, koji se koristi za dobivanje kombucha čaja – blagog alkoholnoga, pjenušavog pića. Dobar je izvor mikronutrijenata te sadrži glukonsku kiselinu koja čisti jetru od toksina. Pripisuju joj se i svojstva održavanja normalne crijevne flore, poticanja probave, a popularna je i zbog blagotvornog djelovanja na kožu i kosu te se koristi u svrhu pojačavanja imuniteta – kaže nutricionistica Šoštarić.
Zbog neprimjerenih načina pripreme i skladištenja, česta je kontaminacija bakterijama i gljivicama, te ga valja uzimati s oprezom, zaključuje Šoštarić.
Bez pretjerivanja
Kokosovo ulje sadrži više od 90 posto zasićenih masti. Iako se preporučuje kao zdravija verzija masnoća, isto kao i maslinovo ulje ili svinjska masnoća, sadrži jednak broj kalorija po gramu unesenog proizvoda te ga se ne bi trebalo rabiti u pretjeranim količinama samo zato što obiluje kvalitetnim komponentama, napominje nutricionistica Nataša Šoštarić.
Top pet supernamirnica za povremeno konzumiranje
Kokosovo ulje
Mješavina je masnih kiselina, ali ga posebnim čine masne kiseline srednjeg lanca. Laurinska kiselina djeluje antivirusno i antimikrobno, a kaprilna kiselina održava normalnu crijevnu floru.
Maca
Ima visok udio ugljikohidrata. Od mikronutrijenata sadrži željezo, magnezij, selen i kalcij koji su među najvažnijim mineralima za pravilno funkcioniranje biokemijskih procesa u tijelu.
Chia sjemenke
Izvor su omega-3 masne kiseline, minerala kao što su magnezij, fosfor, kalcij, cink, mangan, vitamina B skupine, A, D, K i E te fitonutrijenata koji su poznatih po antioksidativnom djelovanju.
Goji bobice
Sadrže čak 21 mineral u tragovima koji sudjeluju u biokemijskim procesima esencijalnim za život. Dobar su izvor vitamina C, vitamina B skupine i vitamina E koji održava zdravlje kože.
Gorka dinja
Ima antivirusno, antioksidativno i antidijabetičko djelovanje, niskokalorična je te obiluje prehrambenim vlaknima i bogate vitaminom C, kalijem, fosforom i željezom. piše
