11 čudnih stvari koje šećer radi našem tijelu. Slatke kalorične bombe mašu nam sa svih strana, a posebno tijekom blagdana. No, ipak malo trebamo pripaziti… I nije neka novost da ne trebamo u ničem pretjerivati. No, koliko se nas toga zapravo i drži?
Primjerice kad je riječ o šećeru. Pazite li koliko ga jedete i znate li što veće količine mogu napraviti vašem tijelu. Slatke kalorične ljepote mašu nam sa svih strana, a posebno tijekom blagdana. I naravno da je tome teško odoljeti, no zaista treba malo pripaziti.
Što nam to šećer radi?
1. Šećer čini organe debljima
Fruktoza, komponenta šećera i visoko fruktoznog kukuruznog sirupa, oštećuje jetru i aktivira učinkovitije pohranjivanje masnoće, i to na čudnim mjestima. Tijekom vremena, prehrana s visokim udjelom fruktoze može dovesti do stvaranja masnih naslaga oko vaše jetre, što je preteča nealkoholne bolesti masne jetre, nešto što se rijetko viđalo prije 1980-ih. Uzrok nastanka nealkoholne masne jetre su ponajprije prekomjerni unos hrane poput raznih grickalica, bombona, kolača, čipsa, krafni, masne i pržene hrane, gaziranih pića, uz tjelesnu neaktivnost. Najbolji način liječenja masne jetre je uvođenje pravilnih prehrambenih navika i vježbanje.
2. Priprema tijelo za dijabetes
Studija je pokazala da za svakih dodatnih slatkih 150 kalorija koju dnevno uzmete, šanse za dijabetes rastu za 1,1posto. Mnogo tog šećera vam se skriva kod kuće, zato pazite na kečap, sušeno voće, slatke krastavce, kruh…
3. Loše utječe na srce
Srčanja oboljenja i dijabetes su usko povezani, a srčani i moždani udar su najveći uzročnici smrti kod osoba sa dijabetesom tipa 2., čak 65 posto. American Heart Associationj preporuča pet žličica šećera za žene (20 grama), devet žličica za muškarce (36 grama) i tri žličice (12 grama) za djecu. Primjerice samo limenka gaziranog pića sadrži i do 12 grama šećera.
4. Stvara napetost krvnih žila
Dodatni šećeri dovode do viška inzulina u krvi, što nepovoljno utječe na sistem za cirkulaciju i na arterije. Kronično visoka razina inzulina uzrokuje da glatke mišićne stanice oko svake krvne žile, rastu brže od normalnog, tvrde znanstvenici. To stvara napete stijenki arterija, što vas, kažu stručnjaci, dovodi korak do visokog krvnog tlaka, ali i moždanog ili srčanog udara.
5. Potiče kaos s kolesterolom
Također postoji i uznemirujuća veza između šećera i kolesterola. Studija objavljena u Journal of the American Medical Association je pokazala da su osobe s visokim kolesterolom i/ili dijabetesom većinom pretile, oni koji jedu najviše šećera imaju najveće razine lošeg kolesterola i opasnih masnoća u krvi, te najniže razine dobrog kolesterola. Jedna od teorija znanstvenika je da pretjerano konzumiranje šećera dovodi to toga da jetra proizvodi više lošeg kolesterola dok u isto vrijeme sprječava organizam da ga izbaci.
6. Vodi do ‘dijabetesa tipa 3’
Neuropatologinja Suzanne de la Monte sa sveučilišta Brown skovala je termin ‘dijabetes tipa 3’, nakon što je njen tim prvi otkrio povezanost inzulinske rezistencije, visokog postotka masnoće i Alzheimerovu bolesti. Zapravo, njen rad sugerira da je Alzheimer metabolička bolest, u kojoj je sposobnost mozga da koristi glukozu i proizvodi energiju oštećena. Drugim riječima, kaže da je to kao da imate dijabetes u mozgu.
7. Šećer nas pretvara u ovisnike
Slično kao kod droge, šećer aktivira oslobađanje kemikalija koje pokreće centre za užitak u mozgu, a u ovom slučaju su to opioid i dopamin. Kao kod droge, ljudi razviju toleranciju na šećer, što u prijevodu znači da im trebaju sve veće doze da osjete zadovoljstvo.
8. Postajemo proždrljiviji
Redovito unošenje velikih količina šećera ometa slanje poruka mozgu da smo siti.. Previše kilograma i dijabetes tipa 2 mogu uništiti sposobnost tijela da proizvodi hormon leptin, čiji je posao da mozgu poruči ‘pun sam i sad prestani jesti’. Znanstvenici kažu da se i fruktoza poigrava s leptinom, te kada jedemo hranu s visokim razinama fruktoze naše tijelo osjeća glad, pa čak i kada se prejedemo.
9. Ostajemo bez energije
Znate taj osjećaj, pojedete čokoladu i osjetite taj kratki uzlet energije. No, uskoro se taj osjećaj pretvara u umor. Zbog naglog porasta i pada energije samo želite još šećera, te pritom ulazite u začarani krug. Kad vam je potrebno malo energije nemojte posezati za raznim napicima s puno kofeina i šećera jer ćete se upravo zbog naglih promjena razina šećera u krvi, kažu stručnjaci, osjećati umorno.
10. Rastužuje nas
Ponekad posežemo za šećerom kako bismo se osjećali bolje, no efekt je na kraju sasvim suprotan. Istraživanje provedeno na gotovo 9 tisuća ljudi pratilo je povezanost depresije, jedenja slatkiša i brze hrane. Nakon šest godina, oni koji su jeli najviše brze hrane, imali su gotovo 40 posto veći rizik od razvoja depresije u usporedbi s onima koji su izbjegavali takvu vrstu hrane.
11. Kad smo prije ostarili?
Šećer u našem krvotoku vezuje se za proteine i formira nove štetne molekule, koje napadaju obližnje proteine i oštećuju ih. Među njima se nalaze i proteinska vlakna u kolagenu i elastinu, sastojcima koji našu kožu čine čvrstom i elastičnom. Rezlutat svega je da prevše šećera dovodi do stvaranja bora i opuštanje kože. piše:
