Velika analiza: život u Hrvatskoj 2021. Što nas čeka ako se odmah ne promijenimo. Hrvatska je u proljeće 2011. godine bila država starih ljudi, sa sve manje djece, sa samo 41 posto radno aktivnih koji doista i rade, s tek 19 posto visokoobrazovanih, s rastućom nezaposlenošću i sve većim brojem umirovljenika.
Podaci iz Popisa stanovništva, koji odražavaju stanje države iz ožujka 2011., nisu dali povod optimizmu. Međutim, ono što će pokazati podaci za sedam godina, kad bi se trebao provesti novi popis, bit će kudikamo gori – ne budu li u tom razdoblju provedene ozbiljne, pa i skupe reforme, prvenstveno na području obiteljske i pronatalitetne politike te području skrbi o starijim osobama.
Vitalne statistike
Jer, na osnovi kvalificiranih procjena temeljenih na popisnim podacima te na ekstrapolaciji trendova iz vitalne statistike, s priličnom sigurnošću možemo tvrditi da će nas 2021. godine biti oko 120.000 manje nego danas. Prema dobnim skupinama, značajno će se smanjiti populacija mlađa od 30 godina, a bitno će narasti ona starija od 65 godina. Najveći porast bit će među osobama starijim od 80 godina, kojih će biti čak 40 posto (ili oko 70.000) više nego danas.
Istodobno, i dalje će opadati broj rođene djece, a rasti broj žena koje tijekom života neće rađati. Prema procjenama, čak svaka četvrta žena koja će te 2021. godine imati između 35 i 39 godina bit će nerotkinja. Broj novorođene djece, po sadašnjim pokazateljima, sigurno će pasti ispod 40.000 godišnje. Ta psihološka barijera od 40.000 u povijesti je probijena samo jednom, tijekom 2003., kad je rođeno 39.668 djece, a takav pad smatra se izravnom posljedicom tadašnje odluke da se bitno snize porodiljne naknade.
I sa sadašnjim brojem novorođene djece (2012. rođeno je 41.771 dijete) Hrvatska je u negativnom demografskom saldu, jer godišnje umre oko 10.000 ljudi više nego što ih se rodi. Tijekom 2021. godine taj će odnos biti još lošiji – prema objektivnim procjenama, rodit će se tek nešto više od 38.000 djece, a umrijet će 51.000 ljudi.
– Najbrojnija dobna skupina u hrvatskoj populaciji u vrijeme sljedećeg Popisa stanovništva bit će ljudi u 60-im godinama. Dakle, neizbježno će se nastaviti proces demografskog starenja koji traje već duže vrijeme. Hrvatska je zemlja vrlo niskog fertiliteta, odnosno žena reproduktivne dobi rađa manje od 1,5 djeteta. A takva kombinacija kontinuiranog vrlo niskog fertiliteta i stare populacije čini demografski oporavak Hrvatske gotovo nemogućom misijom – izjavio je dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
U proljeće 2011. godine prosječni je Hrvat imao 42 godine, što je 11 više nego sredinom prošlog stoljeća. Hrvatska je tako ušla u krug zemalja čija je populacija u fazi duboke starosti. Za sedam godina ta će se starost populacije povećati za još dvije godine.
– Posebice stari ženska populacija, čija bi starost mogla doseći 45 godina – rekao je dr. Čipin.
Život s roditeljima
Životni se vijek iz godine u godinu povećava te se očekuje da će dijete rođeno 2021. godine u Hrvatskoj doživjeti više od 80 godina – očekivana životna dob bit će 80 godina za dječake i 82,5 godina za djevojčice. Životni vijek i dalje će biti niži nego u najrazvijenijim europskim zemljama, poput Švicarske ili nordijskih zemalja, u kojima je ta razina već sada dosegnuta, no – prvenstveno zahvaljujući razvoju medicine i lakšim životnim uvjetima – život se u Hrvatskoj produžuje jednakim ritmom kao i u tim zemljama, odnosno oko 2,5 godina tijekom svakog desetljeća.
– No, osim rastom očekivanog trajanja života, demografsko je starenje u velikoj mjeri rezultat i smanjenja broja živorođene djece posljednjih nekoliko desetljeća. U Hrvatskoj je dodatni problem što je uz demografsko starenje na djelu i depopulacija, odnosno pad broja stanovnika. Preokrenuti dvadesetogodišnji trend depopulacije potez je koji bi zasigurno usporio proces demografskog starenja, a nastavak depopulacije samo će ga dodatno ubrzati – objasnio je dr. Čipin.
Projekcije, međutim, pokazuju da bez ozbiljnih intervencija preokreta neće biti.
Tome pridonosi i činjenica da se mladi, kao i u većini južnoeuropskih zemalja, jako kasno sele od roditelja, kasno se osamostaljuju, a time sve kasnije stupaju u ozbiljne veze i sve kasnije imaju djecu. Sukladno tome, očekivani broj djece je, s obzirom na stariju dob prvorotkinja, manji. Trenutno u Hrvatskoj s roditeljima živi čak 26 posto mladih od 30 do 34 godine, a 2021. godine taj će udio narasti na 30 posto.
Pirova pobjeda
– Hrvatska je po tom udjelu pri vrhu Europe, ako ne i na samom vrhu, osobito kad se radi o muškoj populaciji. Što je veći udio mladih koji žive s roditeljima, niži je fertilitet. Hrvatsko društvo prilično je familističko, obiteljske veze su jake, no sve je to svojevrsna pirova pobjeda kad to familističko društvo nije sposobno samo sebe barem jednostavno reproducirati. Kasni odlazak iz roditeljskog doma često rezultira neulaskom u brak ili izvanbračnu zajednicu te neimanjem djece. Premda po istraživanjima vrednota i želja većina kaže da žele brak i djecu, mnogima će to, kao što vidimo, ostati neispunjena želja – ustvrdio je dr. Ivan Čipin.
Starenje populacije i sve manji broj novorođene djece nužno dovodi do evidentnih financijskih problema i do neodrživosti pojedinih sustava, prije svega mirovinskog i zdravstvenog. Broj zaposlenih u sljedećih nekoliko godina, prema projekcijama temeljem popisnih podataka, past će sa sadašnjih 1,5 milijuna – što je već sada nedostatno za financiranje mirovinskog sustava – za dodatnih 90.000, a valja očekivati da će se broj umirovljenika povećati za najmanje 150.000. Naime, najbrojnije hrvatske generacije rođene sredinom prošlog stoljeća sada dolaze u dob za umirovljenje, zbog čega se očekuje pojačani pritisak na mirovinski sustav. Istovremeno, u radno sposobnu dob dolazit će sve manje mladih jer odrastaju djeca rođena u godinama kad je broj novorođenih počeo rapidno padati. Iako se na prvi pogled čini da je – zbog visoke nezaposlenosti – dobro da nema priljeva na nova radna mjesta, analitičari upozoravaju da će se tržište rada uskoro boriti sa sasvim novim problemom – manjkom radne snage. piše
