Okej, sad nam se neki današnji trendovi čine potpuno blesavima i bezbolnima. Tijekom godina, desetljeća, stoljeća – standardi ljepote su se uvelike promijenili.
A kad danas pročitamo što su sve žene radile za ljepotu, prilično se iznenadimo koliko su se bile voljne žrtvovati. Iako, i mi danas imamo neke potpuno sulude načine ‘uljepšavanja’ (od estetskih operacija, do sisanja onih čudnih spravica kako bi nam usne izgledale veće, pa do hodanja u štiklama od 20 centimetara). No, čini nam se da se ne možemo mjeriti s nekima od najbizarnijih povijesnih trendova i standarda ljepote, a evo o kojih se deset ustvari radi:
Chopine su najviše cipele ikad
Žene su od 15. do 17. stoljeća nosile cipele pod nazivom ‘chopine’, kako bi svoje raskošne haljine zaštitile od prljavštine i blata te kako bi pokazale da pripadaju visokom društvu. Te su cipele govorile mnogo o statusu i identitetu vlasnica, a najviše chopine imale su petu visoku i do 50 centimetara. A žene koje su morale hodati u tako visokim cipelama imale su sluškinje koje su im pomagale kako ne bi pale i polomile se.
Šminka se ovako štitila 1939.
Djevojke su nosile ove čudne naprave na glavi, kako bi zaštitile šminku od kiše, vjetra i snijega. A jedan maaaaali nedostatak bio je taj što se spravica vrlo brzo zamaglila iznutra, pa nisu mogle baš dobro vidjeti što se vani događa…
Rupice na obrazima bile su must have u 20. stoljeću
Žena nije bila smatrana dovoljno ženstvenom ako na obrazima nije imala rupice. 1923. godine, patentirana je stoga ova naprava, koju su žene potom stavljale na lice, zavezale iza ušiju i ispod brade, a dva su im nastavka ‘pomagala’ da dobiju toliko željene rupice na obrazima – što je bilo užasno bolno, jer su ih ti nastavci stiskali i bili im doslovno zabijeni u lice. A ako su ih nosile dovoljno dugo, napokon bi im se na obrazima pojavile rupice – i bile bi potpune.
Renesansno doba tražilo je visoko čelo, ali ne i obrve
U ovom periodu prirodna je ljepota bila out, kozmetika se sve više koristila, a najvažniji modni detalj bilo je što je moguće više čelo. Mnoge su žene brijale kosu kako bi dobile dojam višeg čela, a također je bilo vrlo važno u potpunosti se riješiti obrva, jer se te dlake na licu nisu smatrale nimalo privlačnima ni poželjnima.
U Engleskoj je u 17. stoljeću najvažnije bilo – imati što bjelju kožu
Mješavina olova i octa koristila se češće nego išta drugo, a od nje bi koža zaista postajala bjelja. No, samo nakratko, jer bi zatim, vrlo brzo, poprimila žutu boju – i bilo je apsolutno nemoguće riješiti je se. Elizabeta I., kraljica Engleske i Irske, bila je velika obožavateljica ovakvih kozmetičkih pothvata, a njeno lice u nekom je trenutku postalo toliko bijelo da su ga nazivali ‘maskom ljepote’, kakvim je i ostalo zapamćeno.
Vidljive vene. Ali nacrtane
Žene su u Engleskoj u 17. stoljeću plavom tintom iscrtavale vene na prsima, vratu i ramenima, kako bi pokazale da pripadaju aristrokratskom društvu.
Viktorijansko doba: Grizenje usana (umjesto sisanja onih spravica)
Kraljica Viktorija zabranila je uporabu kozmetičkih proizvoda, no to nije spriječilo žene da se snađu i iz takve situacije izvuku ono što se izvući da. Umjesto korištenja rumenila i ruževa, djevojke su se štipale za obraze i grizle usne kako bi postigle tamniju, crvenu boju.
Arsen je bio glavno sredstvo uljepšavanja u 19. stoljeću
Tada je za žene bilo sasvim normalno jesti arsen kako bi “dobile raskošniji izgled lica, sjaj u očima i atraktivnu putenost tijela.” Ipak, to je imalo grozne nuspojave (naravno): Naime, arsen se akumulira u štitnjači i uzrokuje gušavost, a u ekstremnijim slučajevima čak i smrt. Uf…
Zelene haljine su bile itekako IN (čak i pod cijenu života)
Viktorijansko je doba bilo doba u kojem je izumljena zelena boja, a takve su haljine zatim postale pravi pravcati hit. Zvali su je ‘Scheele’s green’, a dobivala se miješanjem arsena i kopra, a zatim je polako ubijala vlasnicu haljine dok ju je nosila… Boja bi, u dodiru sa sluznicom, uzrokovala iritaciju, a boja je s vremenom dospijevala i ispod kože. A čak su i zidove kuća bojali u istu boju te sami sebe stavljali pod smrtonosan rizik.
U Europi su, u 18. stoljeću, svi htjeli furati madeže
U ovo doba kozmetika je bila sveprisutna, a najvažniji detalj na ženskom licu bili su madeži. No, to nije bio samo kozmetički dodatak, već i dodatak koji bi vas činio uspješnijima u flertanju.
Madež u obliku polumjeseca značio je poziv na noćni spoj, kupid (madež iznad usne) je označavao ljubav, madež na gornjoj usni značio je da je dama slobodna za prosidbu, madež na desnom obrazu značio je da je djevojka zauzeta, točnije udana, dok je madež na lijevom obrazu značio da je udovica. piše
