Ovaj poremećaj svakih pola sata pogodi jednu osobu u Hrvatskoj! Ugledni neurolog otkriva 5 simptoma kako ga prepoznati i što je bitno za liječenje.
Moždani udar je vrlo ozbiljno i hitno stanje jer može ostaviti teške i trajne posljedice na zdravlje. Nažalost, statistike govore o tome da je smrtnost od ove bolesti u samom vrhu u svijetu, pa tako i u Europi i Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija.
Što možemo učiniti da spriječimo moždani udar i teže posljedice, kako prepoznati upozoravajuće znakove, pojasnio nam je prof. dr. sc. Ivo Lušić sa Klinike za neurologiju splitskog KBC-a, koji je nedavno u Splitu održao vrlo zanimljivo predavanje o ovoj temi i privukao velik broj zainteresiranih. Između ostalog i podatkom iz recentnih istraživanja koja navode da se rigoroznom kontrolom čimbenika rizika broj moždanih udara u nekoj populaciji može smanjiti za čak 80 posto!
– Moždani udar označava naglo nastali žarišni neurološki deficit uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Najčešće nastaje zbog bitno smanjenog ili potpuno prekinutog protoka krvi u određenom dijelu mozga („ishemija”), no u manjem broju slučajeva i zbog „puknuća” stijenke neke krvne žile u mozgu („hemoragija”).
Poremećaj cirkulacije uzrokuje nedovoljnu opskrbu određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, a taj nedostatak posljedično dovodi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećene krvne žile, što ima za posljedicu gubitak onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.
– Koliko se slučajeva moždanog udara zabilježi svake godine u svijetu, a koliko u Hrvatskoj, i o čemu ovisi uspješnost liječenja?
– Moždani udar je drugi na ljestvici uzroka smrti te vodeći uzrok trajne invalidnosti u Hrvatskoj. Svjedoci smo i činjenice da moždani udar više ne zahvaća samo starije dobne skupine, posljednjih desetljeća obolijevaju sve češće i osobe u najproduktivnijim godinama života.
Sve to čini moždani udar ne samo zdravstvenim, nego i značajnim socijalnim i ekonomskim problemom. Epidemiološki podaci iz zapadnih zemalja tijekom zadnjih desetljeća pokazuju kontinuiran trend smanjivanja obolijevanja i smrtnosti kao posljedice moždanog udara, što je izravna posljedica preventivnih aktivnosti.
Međutim, u tranzicijskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, učestalost obolijevanja od moždanog udara još uvijek se bitno ne smanjuje. Prema bolničkim podacima, 2010. godine u hrvatskim bolnicama liječeno je 18.893 bolesnika s raznim vidovima moždanog udara, a ako tom broju dodamo i bolesnike koji nisu bili bolnički liječeni, broj novooboljelih kreće se oko 21.000 godišnje. Ili – da slikovitije to kažemo – svakih 30 minuta jedna osoba u RH doživi moždani udar. U svakom trenutku u Hrvatskoj živi oko 80.000 osoba koje su preboljele moždani udar – s različitim posljedicama.
Nadalje, u Hrvatskoj su 2015. godine od moždanog udara umrle 7433 osobe, od čega 4299 žena i 3134 muškaraca. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, stopa smrtnosti od moždanog udara u RH za 2013. godinu iznosila je oko 95 umrlih na 100.000 stanovnika, dok je ta stopa za EU dvostruko manja (46 na 100.000), i primjerice u susjednoj Austriji iznosi tek oko 30 na 100.000. Uspješnost liječenja akutnog moždanog udara neosporno značajno zavisi o brzini dolaska oboljele osobe u bolničku ustanovu.
Liječenje tzv. ishemijskog moždanog udara sprovodi se postupkom trombolize, laički rečeno „rastvaranja” krvnog ugruška primjenom posebnih lijekova, što skoro isključivo ovisi o vremenu koje je proteklo od nastupa moždanog udara do početka liječenja. Maksimalno dozvoljeno vrijeme za primjenu tog vida liječenja iznosi do 270 minuta, no učinkovitost liječenja unutar prvih 60 minuta daleko je viša u usporedbi s istovrsnim liječenjem započetim nakon 180 minuta.
Tako je i stvorena sintagma „time is brain” – odnosno „vrijeme je mozak”, s ciljem da se liječenje započne što ranije – što pruža i veću nadu za uspjeh.
– Koju kategoriju stanovništva ova bolest češće ili teže pogađa?
– Promatrajući isključivo raspoložive brojke, stiče se utisak da je ta bolest znatno češća u žena. Međutim, treba imati u vidu činjenicu da je jedan od osnovnih čimbenika rizika za obolijevanje od moždanog udara upravo visoka životna dob. Kako u RH postoji izrazit nesrazmjer očekivane životne dobi za žene (80 godina) i muškarce (73 godine), nije iznenađujuće da žene samim time što dulje žive ujedno i češće obolijevaju od moždanog udara.
Što se tiče pojave moždanog udara u osoba koje istovremeno boluju od nekih drugih kroničnih nezaraznih bolesti, jasno je samo po sebi da osobe s povišenim krvnim tlakom, šećernom bolešću ili poremećajima zgrušavanja krvi imaju znatno viši rizik za moždani udar. Posebno to vrijedi za povišen krvni tlak: polovinu „beskrvnih” moždanih udara povezujemo s hipertenzijom, a čak 90 posto krvarećih moždanih udara posljedica je neliječene ili neodgovarajuće liječene hipertenzije.
– Koji su uzročnici moždane kapi i možemo li na njih utjecati?
– Na određene čimbenike rizika – poput životne dobi, spola ili genskog naslijeđa nije moguće utjecati. Životna dob je najznačajniji nemodificirajući čimbenik rizika; sa starenjem konstantno raste i učestalost obolijevanja od moždanog udara. Međutim, posljednjih se godina kontinuirano snižava životna dob oboljelih, tako da prema nekim epidemiološkim studijama čak 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi – između 45. i 59. godine života. S druge strane, brojne – ne manje važne – čimbenike rizika moguće je modificirati i time smanjiti njihov utjecaj.
Brojne kronične bolesti kao što su: povišen krvni tlak, različite bolesti srca, poremećaji ritma u radu srca (najčešće tzv. fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene razine LDL kolesterola ili značajno suženje karotidnih arterija…predstavljaju značajne čimbenike rizika za nastanak moždanog udara. Kao što vam je poznato, svi se ovi poremećaji mogu liječiti – ili još bolje, prevenirati.
Neki od njih korigiraju se lijekovima, određenim medicinskim postupcima ili kirurškim zahvatom (npr. suženje karotidnih arterija). Nadalje, postoje čimbenici rizika na koje je moguće utjecati promjenom životnog stila, tj. promjenom nezdravih životnih navika kao što su pušenje, prekomjerno uživanje alkohola, prehrana bogata masnoćama, tjelesna neaktivnost ili pretilost i tako u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara.
– Često se moždani udar povezuje sa povišenim vrijednostima kolesterola. Koje su vrijednosti kolesterola opasne?
– Na to pitanje nije moguće dati jednoznačan odgovor. Naime, neosporno je da je visoka razina tzv. LDL kolesterola povezana s pojavom „naslaga” na stijenci krvnih žila, što u konačnici dovodi do mogućeg zatvaranja krvne žile, što uzrokuje beskrvni moždani udar ili infarkt srčanog mišića. Međutim, niska razina kolesterola podiže rizik za nastanak druge vrste moždanog udara, tzv. „krvarećeg” moždanog udara, koji je posljedica „pucanja” krvne žile u mozgu. U hrvatskoj populaciji taj vid moždanog udara čini oko 15 posto od ukupnog broja.
Međutim, neke rase, npr. stanovništvo jugoistočne Azije, imaju prirodno niže razine kolesterola, pa je u tim područjima krvareći moždani udar znatno češći te čini čak oko 40-45 posto od ukupnog broja. Isto tako, potrebno je kazati da lijekovi koji snizuju razinu kolesterola, tzv. statini, pouzdano smanjuju rizik za beskrvni moždani udar, no njihov se učinak ne može svesti isključivo na efekt sniženja razine kolesterola, već imaju i druge protektivne efekte. U svakom slučaju, ne treba inzistirati na strogom pridržavanju danas preporučene razine (5 mmol/l i manje), no vrijednosti iznad 5.5 mmol/l treba izbjegavati.
– Koji su simptomi moždanog udara koje moramo naučiti brzo prepoznati?
– S obzirom na to da mozak upravlja svim našim funkcijama, simptomi moždanog udara mogu biti iznimno raznoliki. Poremećaj se može odnositi na motoričke sposobnosti i usklađenost kretnji, na percepciju – tj. sposobnost da tumačimo informacije koje prikupljamo našim osjetilima, na poremećaj osjetila (vid, dodir, temperatura, bol….), na spoznajne funkcije – poput mišljenja, pamćenja, planiranja, razumijevanja ili zaključivanja), na sposobnost komunikacije (govor i razumijevanje tuđeg govora), pa i na našu osobnost – na osjećaje i ponašanje.
U nekih bolesnika moždanom udaru prethode upozoravajući znaci u vidu prolaznih simptoma koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i povlače se obično nakon 10-20 minuta. Taj se sindrom naziva prolazna ishemička ataka (TIA), a osobe koje su doživjele takve simptome imaju značajno veći rizik za nastanak moždanog udara s trajnim posljedicama, te se stoga moraju žurno javiti liječniku.
– Koliko uspješno se danas može liječiti moždani udar, imamo li razloga za optimizam?
– Naravno, danas je liječenje moždanog udara – posebno „beskrvnog” – znatno uspješnije no što je to bilo prije 50-ak godina. Stoga je smrtnost od moždanog udara unutar prvih 30 dana tijekom proteklih pet desetljeća smanjena od sa 40 na današnjih 10-12 posto. Međutim, važno je naglasiti da je niska razina smrtnosti i/ili invalidnosti kao posljedice moždanog udara u razvijenim zemljama prije svega povezana s njegovom prevencijom.
– Koje su moguće posljedice moždanog udara?
– Osim smrti kao najnepovoljnijeg ishoda, posljedice moždanog udara mogu biti iznimno raznolike po vrsti i prema težini. Posljedice ovise o zahvaćenom području mozga, o veličini oštećenja i o funkcijama koje to područje nadzire. Najčešće se posljedice očituju kao djelomična oduzetost jedne strane tijela, kao poremećaj govornih funkcija, ili u vidu poteškoća u usklađenosti kretnji, održavanju ravnoteže i gubitku ranije naučenih vještina, zatrnutosti jedne strane tijela, otežanom gutanju ili smetnjama vida.
Međutim, s obzirom na to da je mozak sijelo i našeg duševnog života, moguće su i različite promjene osobnosti, oštećenje spoznajnih sposobnosti ili pojava nekih simptoma duševnih bolesti. Oporavak ovisi o životnoj dobi i općem zdravstvenom stanju bolesnika, o nekim psihološkim čimbenicima, obiteljskoj potpori i dostupnosti rehabilitacije. U principu, oko 15-20 posto bolesnika oporavi se bez ikakvih posljedica, oko 25-30 posto ima blage posljedice, dok u oko 40 posto bolesnika zaostaju umjerene ili teške posljedice, sve do onih koji ih čine ovisnim o tuđoj pomoći.
Smjernice za prevenciju moždanog udara
– Provjerite krvni tlak barem jednom godišnje. Ako je povišen – savjetujte se s vašim liječnikom o daljnjem postupanju
– Provjerite imate li atrijsku fibrilaciju (nepravilne otkucaje srca). Ako je imate – savjetujte se s vašim liječnikom o mogućem liječenju
– Ako ste pušač – prekinite s tom navikom
– Provjerite razinu masnoća u krvi. Ako su one povišene – savjetujte se s vašim liječnikom o mogućem liječenju
– Ako koristite alkohol – budite umjereni
– Ako ste dijabetičar, pridržavajte se zadanog režima liječenja i kontrole te bolesti
– Svakodnevno prakticirajte tjelovježbu
– Smanjite dnevni unos soli i masnoća u prehrani
– Ako imate problema s cirkulacijom, savjetujte se s vašim liječnikom
– Ako iskusite bilo koji od simptoma moždanog udara, odmah se javite liječniku. Svaka je minuta važna!
Pet znakova upozorenja
– Slabost – Iznenadna slabost i/ili zatrnutost jedne strane lica, ruke i/ili noge (čak i prolazna)
– Otežan govor – Iznenadne poteškoće u govoru ili u razumijevanju govora (čak i prolazne)
– Poteškoće u hodu i stajanju: iznenadna vrtoglavica, gubitak ravnoteže, gubitak koordinacije
– Problemi s vidom – iznenadni gubitak vida na jednom oku, dvostruka slika ili gubitak polovine vidnog polja (čak i prolazne)
– Iznenadan nastup jake, dotad neuobičajene glavobolje, mučnina i povraćanje
Savjeti za hitno postupanje?
U slučaju sumnje na moždani udar oboljelu je osobu što prije potrebno dovesti u najbližu zdravstvenu ustanovu koja je osposobljena za prije navedene vidove liječenja, ili što prije pozvati službu hitne medicinske pomoći. Ako bolesnik ima poteškoće s disanjem, potrebno je ukloniti moguće zapreke disanju – npr. zaostalu hranu u ustima, zubnu protezu i slično. Nadalje, u slučaju ekstremno povišenih vrijednosti krvnog tlaka služba hitne pomoći dat će određene lijekove. piše
