Pobuna umirovljenika u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji

Kako se „pregovaralo” na prvoj radnoj sjednici Nacionalnog vije­ća i zašto će hrvatski umirovljenici opet morati na cestu.

Nakon što je 7.000 hrvatskih umirovljenika „otvorilo” prosvje­de 10. listopada u šest gradova – Zagrebu, Osijeku, Puli, Sla­vonskom Brodu, Splitu i Zadru, tražeći od Vlade da zaustavi siromaštvo umirovljenika i starijih osoba i podnoseći dvadesetak zahtjeva, val prosvjeda prelio se i na susjedne države. Umirovljenici iz Bosne i Hercegovine te Srbije izašli su na ulice i barem donekle uspjeli, ako je suditi prema informacijama iz medija, poboljšati sta­tus umirovljenika.

Federalna vlada odmah povećala mirovine

U Sarajevu se 25. listopada u organizaciji Saveza udruženja penzionera Federacije okupilo oko 15 tisuća umirovljenika iz svih kantona u Federaciji. Među njima i predstavnici umirovljenika iz sredina s većinskim hrvatskim pučanstvom, poput Ljubuškog, Gru­da, Busovače… Zanimljivo je da je pred umirovljenicima bila po­stavljena pet metara visoka ograda i kordon policije pod punom borbenom spremom.

Prosvjednici su zatražili povećanje mirovina za 10 posto svima koji su umirovljeni prije 1998. godine, te da se udruge umirovljeni­ka oslobodi plaćanja poreza.

Vlada Federacije prihvatila je sve njihove zahtjeve, medijima je nakon pregovora otkrio predsjednik Saveza udruženja umirovljeni­ka Zeničko-dobojskog kantona Mustafa Trakić, ujedno i član prego­varačkog tima. S druge strane bili su federalni premijer Fadil Novalić i ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača. Ne ispuni li Vlada dogovor, na ulice će, kaže Trakić, izaći u još masovnijem broju.

U Federaciji BiH ima 410.000 umirovljenika, a prema podacima Centra civilnih inicijativa objavljenim u izvješću “Stanje nacije” dva od tri umirovljenika u BiH, tj. 66 posto prima mirovinu manju od 330 KM (150 eura), što je zona apsolutnog siromaštva.

U Srbiji slabiji odaziv, ali ne i neuspješan

U organizaciji Udruženje sindikata penzionera Srbije (USPS) nekoliko stotina umirovljenika prosvjedovalo je u centru Beograda zbog umanjenih mirovina. S transparentima u rukama i porukama “Lažete i manipulirate penzionerima”, “Prestanite lagati”, “Pljačkate bolesne i siromašne”, prošetali su do zgrada Ustavnog suda i Radio-televizije Srbije, „kao pomen pravdi i istini”. Zatražili su vraća­nje mirovina na razinu od prije tri godine kad su umanjene zbog fiskalnih reformi. Tražili su i da na tu svotu država doda sva obećana povećanja kao i kamate.

Prosvjednici su stoga uputili poziv svim umirovljenicima u Sr­biji da zbog tog smanjenja mirovina tuže državu Ustavnom sudu Srbije, a potom i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Tvrde kako je smanjenjem mirovina od jedan do 25 posto oštećeno oko 743.000 ljudi.

Na prosvjedu se moglo čuti kako je u posljednjih 38 mjeseci, koliko je proteklo od umanjenja mirovina objašnjenog potrebom ekonomskih reformi, “država Srbija uzela umirovljenicima milijardu i 710 milijuna eura”.

Heroj prosvjeda je bio penzić Mile Delić koji je postao poznat javnosti pošto je pomoć od 5.000 dinara (315 kuna) koju je Vlada Srbije isplatila penzionerima 2016. godine poslao Aleksandru Vuči­ću, tadašnjem premijeru.

Ovih dana je isplaćena i rata za 2017., srbijanski penzići bogatiji su za novih tristotinjak kuna, a obećanja za veće pomake su odgo­đena za sljedeću godinu. No oni nisu zadovoljni. I dalje najavljuju prosvjede.

Započeli pregovori u Hrvatskoj

Kako je to bilo u Hrvatskoj? Sindikat umirovljenika Hrvatske, kao organizator umirovljeničkih prosvjeda, među zahtjevima je tražio da se odmah uspostavi dijalog u okviru Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe koje je prethodne dvije godine praktički zamrznulo svoje djelovanje. I, gle, odmah je sazvana prva radna sjednica. Također, kako je bilo očito da je odgovor­nost leži na osobi u nadležnom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava zbog izbjegavanja dijaloga, imenovana je odmah nova pomoćnica.

Teško da se to može smatrati ozbiljnim pomakom, jer u prijed­logu proračuna za 2018. godinu nema naznaka da će se, osim redo­vitog usklađivanja mirovina, što je obveza Vlade prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a ne stvar njezine dobrohotnosti, promi­jeniti išta što bi moglo zaštititi umirovljenike od krajnjeg potonuća u siromaštvo.

No, mediji su puni informacija o velikim najavama povećanja za 10 posto mirovina povlaštenim penzićima (to je, doista, obećani povrat posudbe?!); ima novaca za udvostručene mirovine sportaša; ima novaca za povrat duga pripadnicima HVO-a iz Bosne i Hercego­vine (i to, gle, iz hrvatskih radničkih mirovina); ima novaca za bitno povećana prava hrvatskih branitelja, pa ako ćemo širiti, i za skupe ratne zrakoplove i preskupe automobile štićenih osoba.

Istina, sudeći po dnevnom redu, prva radna, a službeno druga sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održa­na 27. listopada 2017. u prostorijama Ministarstva rada i mirovin­skog sustava, po dnevnom redu je čak djelovala obećavajuće.

Izgradite brane protiv siromaštva

Glavna točka su bili zahtjevi Sindikata umirovljenika izneseni na prosvjedima „Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti”. Članica vijeća Jasna A. Petrović kao hitan zahtjev navela je uvođenje dr­žavne naknade za starije osobe koje nisu stekle mirovinu i nemaju prihoda za život te istaknula da taj zahtjev ne može čekati 2020. godinu, jer se radi o oko 80.000 ljudi koji su doista prepušteni sami sebi. Nadalje, to je uvođenje minimalne mirovine koja bi iznosila najmanje 50 posto bruto minimalne plaće, tj. 1.600 kuna za svakog tko je stekao mirovinu temeljem rada, ali uvećana za svaku godi­nu iznad godina koje su minimalni uvjet (15 godina) za po jedan AVM (aktualne vrijednosti mirovine. Tako bi netko tko je odradio 30 godina radnog staža imao barem 2.400 kuna mirovine. Zahtijeva se i povećanje vrijednosti AVM od 1.1.2018. za 14 posto, te dogo­vor oko načina povrata duga u vrijednosti 19 posto razlike između mirovina stečenih nakon 1.1.1999. godine. Potrebna je i reforma modela usklađivanja mirovina, jer je takva kao sada dovela do nji­hovog realnog pada, te modela obiteljskih mirovina. Pridodala je i kako je nužno svim umirovljenicima omogućiti pravo na rad, umje­sto da budu glavnom radnom snagom u sivoj ekonomiji. Umjesto da se dijelom zaposle domaći umirovljenici, pojačava se broj uve­zene radne snage. Barem to ništa ne košta, osim izmjenu zakona. Zahtjeve SUH-a dopunili su Milan Tomičić i Mato Obradović.

Nova državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić rekla je da zahtjev za povećanje mirovina za 19% svima koji su umirovljeni nakon 1999. nerealan budući da bi troškovi uvo­đenja iznosili oko 119 milijardi kuna, što je zvučalo nepotrebnim karikiranjem zahtjeva umirovljeničke strane nakon što je to pitanje prepušteno pregovorima. Naglasila je, također, kako je ova Vlada uskladila mirovine za 2,75% što je tri puta veće u odnosu na 2016. godinu, a najveće usklađivanje od 2008. godine. Također, tvrdi, do kraja mandata usklađivanje će iznositi 5%, u skladu s gospodarskim mogućnostima.To što je državna tajnica navela pogrešne podatke, jer je ove godine zabilježen najveći realni pad mirovina u odnosu na plaće, nikoga s te strane stola nije nimalo zabrinulo.

Što hoće Matica

Međutim, članovi Matice umirovljenika u Nacionalnom vijeću nisu istupili unisono, te je tako Željko Šemper upozorio kako je prva aktualna vrijednost mirovine krivo izračunata i kao prioritet naveo smanjivanje razlika između mirovina ostvarenih do 1999. i onih os­tvarenih nakon toga te predložio da se uključi dodatak od 100 kuna i 6% za tzv. nove mirovine. Nadalje, naveo je kako usklađivanje u 2017. godini nije bilo najveće od 2008. godine jer je 2009. godine to usklađivanje iznosilo 3,65%, a obećanje Vlade Republike Hrvat­ske o usklađivanju od 5% smatra nerealnim budući da to ovisi o kretanju plaća i cijena.

Istodobno čelnik Matice Josip Kovačić je kao prioritet istaknuo usklađivanje mirovina. U odnosu na navode o 5% usklađivanja do kraja mandata smatra da se radi o malim iznosima te da bi bilo bo­lje povećati mirovine za taj iznos uz usklađivanje sukladno zakonu. Zdenka Čuhnil, pak, smatra da se treba žurno utvrditi lista priori­teta, a među njima prvenstveno da se ispravi nepravda prema tzv. „novim” umirovljenicima.

Nova pomoćnica ministra Melita Čičak u vezi minimalne miro­vine istaknula je da se radi o novom institutu koji je teško prihvat­ljiv sadašnjem modelu mirovinskog sustava, a zahtjev za promje­nu modela obiteljske mirovine bio bi moguć da su gospodarski uvjeti bolji.

Ministar i velike brojke

Predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Ante Gavranović predložio je da se u okviru predviđenih sredsta­va od milijardu kuna za usklađivanje mirovina jedan dio mirovina poveća te da se izračuna koji dio mirovina se financira iz državnog proračuna a koji na temelju staža. Također je predložio da se ba­rem neki od zahtjeva umirovljenika usvoje kao kratkoročni ciljevi, a smatra da bi to moglo biti ukidanje stopa poreza kod drugog dohotka, ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstveno osigura­nje, proširenje kruga korisnika mirovina koji uz primanje mirovine mogu raditi.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je došao„u posjet” Nacionalnom vijeću, rekao je kako izdaci za mirovine iznose 39 milijardi kuna, a u sljedećoj godini jedan od najvećih izdataka bit će usklađivanje mirovina što će iznositi oko milijardu kuna. Ta­kođer je upoznao članove Vijeća sa sredstvima u okviru Europskog socijalnog fonda koja se mogu iskoristiti za cjeloživotno obrazova­nje, projekte kojima se umirovljenicima i starijim osobama može podići kvaliteta života te tu Vijeće vidi kao partnera u osmišljavanju projekata.

Predsjednik vijeća Ante Gavranović tražio je izvješće nadležnih ministarstava o zakonskim prijedlozima koje planiraju uputiti u proceduru te o sudjelovanju predstavnika umirovljeničkih udruga u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a u raspravi su još sudjelovali i Jasna Pap iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Marija Lovreković iz Ministarstva za demo­grafiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, te Mato Obradović i Milan Tomičić iz SUH-a.

Otvoreno pismo ministru zdravstva:

Zašto ste opet isključili predstavnike umirovljeničkih udruga?

24. listopada Sindikat umirovljenika Hrvatske je uputio otvoreno pismo ministru zdravstva Milanu Kujundžiću. Podsjetio ga je kako su mu dvije najveće umirovljeničke udruge – Sindikat umirovljenika Hrvat­ske i Matica umirovljenika Hrvatske – još 9. siječnja ove godine uputile zahtjev da se broj članova Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) poveća za dva člana – predstavnike umirov­ljeničkih udruga, koji čine najveću skupinu korisnika, a već 17. siječnja ministar je pozitivno odgovorio. Za očekivati je bilo da će umirovljenici i starije osobe na­stavno biti uključivani u sve konzultacije i savjetovanja glede novih zakona.

Međutim, ministar je tu najranjiviju skupinu ko­risnika zdravstvene zaštite zaboravio pozvati u rad­nu skupinu za finalizaciju novog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stoga je SUH javno zatražio da predstavnici umirovljenika hitno budu uključeni u tu skupinu, osobito stoga što je riječ o reformskim na­kanama ukidanja koncesija i privatizacije cjelokupne primarne zdravstvene zaštite, ljekarništva, laboratorija, njege u kući, fizioterapije itd.

„Ne možemo prihvatiti da nas isključujete iz pre­sudnih pitanja budućnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kada se uvode ‘ordinacije’ privatnika, čiji bi vlasnici umjesto županijama zahtjev za odobravanje privatne prakse podnosili Ministarstvu zdravstva, a osiromašeni umirovljenici ostali bez javnog zdravstva”, naglašeno je u otvorenom pismu. Na žalost, ministar je odšutio odgovor.