Koliko su vam zaradili i u što su ulagali mirovinski fondovi: 100 kuna na računu iz 2002. naraslo je na 240, a najviše ulažu u hrvatske obveznice.
OMF-ovi su lani povećali udjele u nizu tvrtki, poput Arenaturista, Adris grupe, Atlantica, Končara, Podravke i HT-a, a sudjelovali su i u privatizaciji rapskog Imperiala te dokapitalizacijama HTP-a Korčula, Ilirije i Zagrebačke burze. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) koji upravljaju imovinom vrijednom više od 84 milijarde kuna, lani su svojim članovima zaradili preko pet milijardi kuna, rečeno je u srijedu na konferenciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO).
“Prošla je godina bila još jedna u nizu uspješnih za OMF-ove, s vrlo visokim prinosima od 6,94 u fondovima kategorije B u kojoj je 98 posto članova, potom 7,43 posto u kategoriji C pa do 11,8 posto u fondovima kategorije A”, istaknuo je predsjednik UMFO-a i predsjednik Uprave Allianz ZB društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Dinko Novoselec.
On ocjenjuje da su lanjski prinosi znatno iznad dugoročnih očekivanja i projekcija, pogotovo jer su ostvareni u okružju niske inflacije i kamatnih stopa.
Lani su, kazao je Novoselec, OMF-ovi povećali udjele u nizu tvrtki, poput Arenaturista, Adris grupe, Atlantica, Končara, Podravke i HT-a, a sudjelovali su i u privatizaciji rapskog Imperiala te dokapitalizacijama HTP-a Korčula, Ilirije i Zagrebačke burze.
Budući da se ovih dana navršava 15 godina rada OMF-ova u Hrvatskoj, Novoselec je istaknuo da je prosječan godišnji prinos svih mirovinskih fondova kategorije B u tih 15 godina iznosio 5,95 posto, a u kategorijama A i C, koje su započele s radom prije dvije godine, 10,86 posto za kategoriju A i 7,29 posto za kategoriju C.
Na temelju dobrih rezultata u tih 15 godina, imovina na osobnim računima članova obveznih mirovinskih fondova svih kategorija uvećana je za više od 30 milijardi kuna, dok je prosječno stanje na osobnom računu člana fonda koji je u njemu od 2002. godine više od 130.000 kuna, a 100 kuna stavljenih u fond 2002. godine do danas je, uz spomenuti prosječan godišnji prinos, povećano na 240 kuna.
Lani se najviše ulagalo u hrvatske državne obveznice, što je, kaže Novoselec, prije svega posljedica nemogućnosti ulaganja negdje drugdje.
Naveo je da će se strategije ulaganja u budućim godinama morati prilagoditi novim okolnostima, a kazao je i da mirovinski fondovi više nego ikada trebaju domaća ulaganja koja nisu državne obveznice, koja su nisko rizična i daju prinos iznad državnih obveznica.
“Mirovinski fondovi i dalje su zainteresirani za velike infrastrukturne projekte, poput ulaganja u luke, aerodrome, energetiku, načelno i u željeznicu, a podržavamo i ideju listanja dionica HEP-a. I dalje mislimo da je ulaganje u hrvatske autoceste primjereno za mirovinske fondove te da predstavlja rješenje za značajno smanjenje javnog duga”, zaključio je Novoselec. piše
