Djevojčice rođene 2012. mogu očekivati da će živjeti prosječno 73 godine, a dječaci 68, što je prosječno 6 godina dulje nego djeca koja su se rodila 1990., pokazuju podaci iz “Svjetske zdravstvene statistike za 2014.” koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Godišnja statistika WHO-a pokazuje da su siromašne zemlje napravile najveći napredak, jer im se očekivano trajanje života povećalo prosječno za 9 godina između 1990. i 2012.
Šest zemalja u svijetu koje su zabilježile najveći pomak u očekivanom trajanju života su Liberija (s 42 na 62), Etiopija (s 45 na 64), Maldivi (s 58 na 77), Kambodža (s 54 na 72), Istočni Timor (s 50 na 66) i Ruanda (s 48 do 65). “Jedan od glavnih razloga takvom pomaku je činjenica da ima manje djece koja umiru prije 5. rođendana”, rekla je Margaret Chan, glavna direktorica WHO-a. U bogatim zemljama dječaci i djevojčice rođeni 2012. živjet će prosječno 5,1 godinu dulje – od 0,2 u Rusiji do 9,2 u Republici Koreji – od onih rođenih 1990.
Dječak rođen 2012. u bogatoj zemlji može očekivati životni vijek od 76 godina, odnosno 16 godina više od ono rođenog iste godine u siromašnoj zemlji.
Razlika je još vidljivija kod djevojčica: ona rođena 2012. u siromašnoj zemlji može očekivati da će živjeti 63 godine dok će ona u bogatoj živjeti 82.
Međutim, bez obzira na to gdje žene živjele, njihova je prognoza života uvijek dulja nego ona za muškarce – u bogatim zemljama razlika je 6 godina, u siromašnima 3 godine.
Najdulji očekivani životni vijek imaju Japanke (87), a potom Španjolke, Švicarke i Singapurke (sve tri 85,1).
Potom slijede Italija, Francuska, Australija, Južna Koreja, Luksemburg i Portugal.
Što se tiče muškaraca, najdulje bi trebali živjeti oni na Islandu (81,1), Švicarskoj (80,7) i Australiji (80,5), a iza njih Izraelci, Singapurci, Novozelanđani, Talijani, Japanci, Šveđani i Luksemburžani.
Na drugoj strani ljestvice očekivani životni vijek u 9 afričkih zemalja još uvijek je ispod 55 godina, kako za muškarce tako i za žene.
Radi se o Angoli, Srednjoafričkoj Republici, Čadu, Obali Bjelokosti, Kongu, Lesotu, Mozambiku, Nigeriji i Sijera Leoneu.
U Hrvatskoj djevojčice rođene 2012. mogu očekivati životni vijek od 81 godine, a dječaci od 76.
Općenito gledano, tri glavna razloga za smrtne slučajeve prije tih očekivanih dobi su krvožilne bolesti, infekcije donjih dišnih puteva (uglavnom se odnosi na upalu pluća) i moždani udar.
Međutim, ta statistika iznimno varira od regije do regije.
Prosječno gledano, u afričkoj regiji 70% smrtnih slučajeva kod onih koji nisu doživjeli očekivanu životnu dob pripisuje se zaraznim bolestima i uzrocima vezanim uz trudnoću, porod i dojenaštvo, dok u bogatim zemljama ti razlozi čine 8% smrtnih slučajeva.
Rizični faktori povezani s mortalitetom kod odraslih su uglavnom dijabetes, visoki tlak, pretilost, prekomjerno uživanje alkohola, pušenje i spolni odnosi bez zaštite.
Kad se radi o odraslima starijima od 25 godina u Hrvatskoj, po podacima za 2008., 34,2% žena i 42,4% muškaraca imalo je visoki tlak, 19,4% žena i 22,8% muškaraca imalo je prekomjernu tjelesnu masu, pušilo je 30% žena i 36% muškaraca starijih od 15 godina, a popilo se, po podacima za 2010., 12,2 litre čistog alkohola po glavi stanovnika.
Zanimljivo je da najviše muškaraca puši u Indoneziji i na Kiribatiju (67%), a potom u Rusiji, njih 59%.
Kada se gleda Europa, velike razlike među ženama i muškarcima zabilježene su u Albaniji gdje puši 48% muškaraca i 2% žena, Armeniji (47%-2%), Grčkoj (55%-3%) i Moldaviji (43%-5%).
U Austriji puši gotovo polovica i žena i muškaraca.
Među djecom koja umru prije 5. rođendana većina smrtnih slučajeva povezana je s preranim rođenjem (17,7%) i upalom pluća (15,2%).
“Najkritičnije razdoblje je prvih 28 dana života tijekom kojih umre 44% sve djece koja izgube život prije 5. godine. Rizik za djecu u afričkoj regiji 8 je puta veći nego u europskoj”, kaže WHO.
Kada se gleda statistika za djecu u Hrvatskoj za 2012., 40% onih koja umru prije 5. godine pripada statistici “druge bolesti”, a iza toga slijede urođene anomalije (27%) i prerano rođenje (17%).
Oko 44 milijuna djece u svijetu (6,7%) mlađe od 5 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili su pretila.
10 milijuna te djece živi u Africi gdje se rapidno povećava postotak djece s prekomjernom tjelesnom masom.
Naime, 1990. bilo ih je 4 milijuna. Pretilost u djetinjstvu povezuje se sa širokom lepezom ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i povećava rizik od prerane smrti.
“Isključivo dojenje do 6 mjeseci jedan je od načina da se spriječi pretilost u djetinjstvu”, naglašava Svjetska zdravstvena organizacija. U bogatijim zemljama postoji 90 medicinskih sestara i primalja na 10000 ljudi, a u najsiromašnijim 2.
Hrvatska ih ima 58.
Ovakvu statistika WHO objavljuje od 2005. i ona je “najvažniji izvor informacija o zdravlju ljudi u svijetu”, kaže se na web stranici organizacije. Ona sadrži podatke iz 194 zemlje i to o mortalitetu, bolestima i indikatorima zdravstvenog sustava poput očekivane životne dobi, bolesti, zdravstvenih usluga, ulaganja u zdravstvo te ključnih faktora rizika i ponašanja koja utječu na zdravlje. piše
