Od silnih upozorenja o štetnosti masnoća za zdravlje, a i za vitku liniju, svi smo ih počeli doživljavati kao neprijatelja broj 1 u prehrani i ono što po svaku cijenu treba izbaciti iz jelovnika.
No, čini se da smo ipak pogrešno shvatili poruku stručnjaka jer problem nije u masnoćama općenito, već u njihovoj količini i kvaliteti.
Masnoće su nam nužne za normalno funkcioniranje jer one organizam opskrbljuju energijom, čine gradivni element svih tjelesnih tkiva, služe za prijenos vitamina u organizmu te za proizvodnju hormona. Ako se pitate u čemu je onda problem i zašto su stalno pod osudom liječnika i nutricionista, odgovor je vrlo jednostavan: zato što ih konzumiramo u prevelikim količinama i najčešće odabiremo masnoće loše kvalitete koje štete zdravlju. Kako bi zadovoljila energetske i nutritivne potrebe odrasla osoba trebala bi 20-30% dnevnog unosa energije osigurati masnoćama.
Općenito, masti su vrlo važna makronamirnica jer su u njima topljivi takozvani uljni vitamini A, D, E i K nužni za normalno funkcioniranje organizma, te zato što većim dijelom izgrađuju mozak i na neki način predstavljaju naše pogonsko gorivo jer tijelu daju energiju potrebnu za osnovne tjelesne funkcije i svakodnevnu aktivnost.
No, masti imaju još važnih zadaća: one oblažu unutarnje organe i na taj način ih štite od ozljeda, udaraca i oštećenja; ulaze u sastav svih hormona (što objašnjava zašto anoreksične djevojke i žene često gube menstruaciju); ulaze u sastav svih staničnih membrana; tijekom probave sprječavaju nagli rast šećera u krvi; na određen način štite jetru, srce i bubrege, čuvaju tijelo od temperaturnih šokova (nagle promjene temperature okoliša) i sudjeluju u procesu zadržavanja kalcija u zubima i kostima, što je povezano s prijenosom u mastima topljivog vitamina D.
Važno je kakve su masti
Znanstvena istraživanja su pokazala da postoji povezanost između količine i vrste masnoća koje se koriste u prehrani i razvoja nekih kroničnih bolesti, pa se tako danas zna da previše zasićenih masnih kiselina i transmasnih kiselina povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, odnosno ateroskleroze, dijabetesa, upalnih procesa, pretilosti i nekih oblika raka. S druge strane, prehrana bazirana na namirnicama bogatim nezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama značajno smanjuje rizik obolijevanja od tih bolesti te snižava koncentraciju kolesterola u krvi. Ako prehranom ne unesete dovoljne količine masnih kiselina mogu nastati problemi jer ih organizam ne može sam sintetizirati.
Što odabrati u prehrani: margarin, maslac ili svinjsku mast?
Evo što naša poznata nutricionistica doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender kaže na to pitanje.
– Vječito polariziranje namirnica na dobre i loše te posljedično pridavanje epiteta korisnog i štetnog sad margarinu, sad maslacu ili svinjskoj masti je sasvim nepotrebno. Sve ove namirnice imaju svoje prednosti i pokoju manu, a u umjerenim količinama su dobrodošli dio uravnotežene prehrane – objasnila je.
Margarin se, tako, dobiva od biljnih ulja, pa je bogat nezasićenim masnim kiselinama i siromašan potencijalno štetnim zasićenim masnim. Lista sastojaka od kojih se margarin proizvodi u osnovi je kratka, bez prikrivenih nepoželjnih i štetnih sastojaka. Osnovni sastojci u margarinu su ulje, voda, sol, stabilizatori, prirodni konzervansi, limunska kiselina i beta karoten.
Primjerice, Zvijezda margarini, sadrže pomno odabrane sirovine visoke kvalitete, proizvedeni su najmodernijom tehnologijom proizvodnje i ne sadrže transmasne kiseline ni kolesterol. Margarini nove generacije obogaćeni su vitaminima, najčešće E, A i D, sadrže optimalan omjer jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kiselina. Koristeći margarin u prehrani djece povećava se resorpcija vitamina topljivih u ulju, poput A, D, E i K.
Nasuprot margarinu, maslac i svinjska mast su izrazito bogati zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom čiji je unos, navela je doc. dr. Darija Vranešić Bender, također potrebno ograničiti u prehrani.
Međutim, maslac i svinjska masti su ujedno bogati korisnim masnoćama poput konjugirane linolne kiseline te vitaminima topljivim u masti. Stoga, zaključuje ona, ni margarin ni maslac ni svinjska mast nisu zabranjeni ili nezdravi u umjerenim količinama. piše
