15 stvari koje morate znati o jetri
Ako želite očuvati zdravlje jetre, čistite je i detoksicirajte pijući svježe sokove od povrća poput mrkve, cikle, radiča i maslačka. Tijekom života pojest ćete tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat ćete lijekove, konzumirati razne tvari – među njima i izuzetno štetne – i sve će to proći kroz jetru.
Ljudsko biće pojest će tijekom života tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, konzumirati razne tvari – među njima i izuzetno štetne – i sve će to proći kroz jetru.
Na našu dobru jetru odražavaju se loše životne navike. Ona će reagirati ako se ljudi ne hrane pravilno, ako jedu s nogu, ako trpaju u sebe velike količine masne i pečene hrane, prženih krumpirića, čipsa, krafni, lisnatog tijesta… Užegle masti na primjer, izvori lipidnih peroksida, izuzetno su toksične za jetru i oštećuju membrane njezinih stanica.
Poremećena funkcija jetre odražava se na našem cjelokupnom zdravlju, među ostalim i na probavnim organima koji su zaduženi za kvalitetnu detoksikaciju organizma. Usporava li jetra rad, organizam postupno dolazi u stanje kroničnog trovanja.
Na mnoga pitanja o jetri, njezinoj funkciji, bolestima, liječenju i metodama čuvanja njezina zdravlja odgovara nam prof. dr. sc. Boris Vucelić, pročelnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC-a Zagreb.
1. Kako radi jetra
Krvlju u jetru dolaze hranjive tvari, ali i različite toksične tvari koje jetra mora neutralizirati kako bi se spriječilo oštećenje organizma. U tom neprestanom radu jetra biva često oštećena. Krv se iz oba izvora razvodi kapilarnom mrežom (sinusoidi) kroz jetru, da bi došla u kontakt s jetrenim stanicama, a potom se skuplja u jetrene vene. Venska drenaža jetre ide preko jetrenih vena koje se nalaze na stražnjoj površini jetre i dreniraju se u donju šuplju venu tik ispod ošita.
2. Kad s jetrom nije sve kako treba
Kroničan umor, depresija, česte glavobolje, nesanice, promjene raspoloženja, težak PMS, probavne tegobe (nadutost, mučnina, zatvor) mogu biti simptomi oštećenja ili disfunkcije jetre. To su važni znakovi da s jetrom nije sve kako treba, no često ih ne doživljavamo kao alarm. Jetra je kompleksan organ i ima ulogu ne samo centralnog laboratorija organizma nego je i važna komponenta našeg obrambenog sustava. Oštećenja jetre imaju utjecaj na sve organske sustave u organizmu. Najvažnije stanice u jetri su hepatociti koji čini gotovo 90 posto njezina ukupnog volumena. Hepatociti imaju vrlo kompleksnu strukturu i obavljaju niz ključnih funkcija za održavanje organizma u zdravom stanju.
3. Što kad se jetra ošteti
Oštećenje bilo kojeg uzroka može biti akutno i kronično. Ako bolest ne prijeđe iz akutne u kroničnu fazu, jetra se potpuno oporavlja. Dođe li pak do kroničnog oštećenja jetre, tada postupno dolazi do smanjenog funkcionalnog kapaciteta jetre (smanjuje se broj hepatocita te time i njihova ukupna funkcionalna sposobnost) te stvaranja ožiljnog tkiva (fibroza) kao reakcije na upalni proces, što mijenja anatomiju jetre i dovodi do komplikacija, primjerice redistribucije krvotoka i zastoja krvi pred jetrom (portalna hipertenzija). Uznapredovala fibroza jetre naziva se ciroza jetre, koju karakteriziraju dva problema: smanjena masa funkcionalnih jetrenih stanica te redistribucija krvotoka jetre s brojnim posljedicama. Poznavanje bolesti jetre toliko se produbilo da je stvorena nova struka koja se zove hepatologija. Njome se bave internisti i pedijatri gastroenterolozi, kirurzi, infektolozi i liječnici niza drugih specijalnosti. Hepatologija je u nas dio specijalizacije iz gastroenterologije i hepatologije.
4. Kad jetra oboli
Jetra ima ograničen način reagiranja, tako da su sve bolesti karakterizirane propadanjem hepatocita ili stanica žučnog epitela, upalnom reakcijom i stvaranjem veziva, što znači da svaka kronična bolest jetre, ako je neliječena, može dovesti do ciroze. Najčešće bolesti jetre su alkoholna bolest jetre, virusna bolest jetre, masna jetra i oštećenje jetre lijekovima. Masna jetra je najčešća posljedica pretjeranog uzimanja alkohola. Potencijalno je reverzibilna ako osoba prestane uzimati alkohol. Obično ne daje simptome, a očituje se povećanom jetrom.
5. Simptomi i znaci bolesti jetre
Bez obzira na uzrok bolesti jetre, neki su simptomi i znaci karakteristični. Najčešći simptomi bolesti jetre su umor, opća slabost, mučnina, gubitak apetita i bol u trbuhu. Kod uznapredovale bolesti javljaju se poremećaj mentalnih funkcija, smanjen libido, poremećaj plodnosti i menstrualnog ciklusa. Znaci bolesti jetre ovise o stupnju oštećenja i to su više prisutni što je bolest više uznapredovala. Najčešći su žutica, gubitak mišićne mase, pljesniv zadah, povećana sklonost krvarenju, paukoliki angiomi, crvenilo dlanova, smanjena dlakavost, ginekomastija, nakupljanje tekućine u trbuhu i oticanje ekstremiteta.
6. Lijekovi koje jetra ne voli
Neki lijekovi i tvari direktno oštećuju jetru (toksično oštećenje), primjerice paracetamol, nesteroidni antireumatici, neki antibiotici i otrovanje gljivom amanitom. Neki lijekovi dovode do oštećenja jetre zbog preosjetljivosti organa, primjerice anestetik halotan, indometacin i brojni drugi. Konačno, neki lijekovi uzrokuju kolestatsko oštećenje jetre (zastoj žuči) poput fenotijazina, nekih antidepresiva i spolnih hormona. U pravilu, prekid uzimanja lijeka dovodi do prestanka procesa oštećenja i oporavka jetre. U rijetkim slučajevima, posebice ako se kod kroničnog uzimanja lijeka ne registrira oštećenje jetre, može doći do uznapredovale fibroze i ciroze.
7. Principi liječenja jetrenih bolesti
Poznato je pravilo u medicini da je bolje spriječiti nego liječiti. Neke jetrene bolesti možemo spriječiti izbjegavanjem štetnih tvari i adekvatnom prehranom (alkoholna bolest jetre, masna jetra) te cijepljenjem (hepatitis A i B). Jetrene bolesti različitih uzroka mogu klinički izgledati vrlo slično, jer smo napomenuli da jetra ima ograničen način reagiranja na bolest. Stoga je vrlo važno postaviti preciznu dijagnozu i dati ciljanu terapiju kako je navedeno kod pojedinih bolesti. U slučaju neuspjeha terapije i razvoja terminalne faze bolesti (tzv. dekompenzirana ciroza jetre) terapijska je opcija transplantacija jetre.
Široj javnosti poznati su lijekovi koji se godinama koriste, a zovu se hepatoprotektivi, dakle lijekovi sa zaštitnim svojstvima za jetru. Ti lijekovi nikada nisu primarna terapija bolesti jetre jer sami ne mogu promijeniti tijek bolesti, no korisni su kao pomoćni lijekovi odnosno kao sredstva koja povećavaju djelotvornost specifičnih lijekova. Na svjetskom tržištu ih je velik broj, a mogu se prema mehanizmu djelovanja podijeliti u dvije osnovne skupine: antioksidanse i antiupalne/antifibrotičke lijekove. Klasični antioksidansi su vitamin E i betain, dok kao antiupalni lijekovi djeluju ursodeoksikolna kiselina, pentoksifiln i losartan (inače antagonist receptora angiotenzina).
8. Lijekovi koji se koriste kod nas
Dva lijeka koja se često koriste u nas su Silymarin i Hepatil. Silymarin se dobiva iz sjemenki ploda sikavice (Silybum marianum). Sastoji se od tri primarna flavonoida (silybin, silydianin i silychristin). Lijek djeluje citoprotektivno (štiti stanice) antioksidativnim djelovanjem i zaštitom od slobodnih radikala, stimulira sintezu proteina i regeneraciju te povećava jetreni glutation (antioksidans važan za detoksikaciju) za više od 35 posto. Lijek djeluje i antiupalno blokirajući upalni efekt leukotrijena. Pokazao se korisnim u nizu jetrenih bolesti poput alkoholne bolesti jetre, otrovanja gljivama i nekim lijekovima te kod virusnog hepatitisa. Hepatil sadrži ornitin aspartat koji olakšava detoksikaciju i regeneraciju stanica te može biti koristan kod upale (virusni hepatitis) i alkoholne bolesti jetre. Povoljan efekt ostvaruje se djelovanjem na sintezu glutamina i putem povećavanja stvaranja ureje.
9. Kako se zaštititi od oštećenja jetre
Neumjerenom prehranom i unosom štetnih tvari svakodnevno stavljamo jetru na kušnju. Jednostavne mjere kojima ćemo štititi jetru su zdrava prehrana i izbjegavanje prekomjerne težine te izbjegavanje alkohola. Zdrava dijeta je dijeta bogata povrćem i voćem, žitaricama, leguminozama (grašak, bob, grahorice), orasima i sjemenkama. Poželjno je uzimati suplemente vitamina i minerala ako postoji sumnja na njihov deficit. Važno je održavati tjelesnu težinu normalnom i živjeti zdravo, sa svakodnevnom fizičkom aktivnošću. Za jetru su loše zasićene masti (uglavnom u hrani životinjskog porijekla), rafinirani šećer i ponajviše alkohol.
10. Namirnice koje jetra ne voli
Nekontrolirano konzumiranje kave može biti štetno za jetru i dovesti do njene iscrpljenosti. Poznato je da osobe koje su u mladosti obožavale kavu u zrelim godinama kavu ne podnose. Zašto? Zbog “izmorenosti jetre“ koja je u ranoj mladosti morala odraditi velike poslove detoksikacije i sada se već umorila. Kava se, naime, tijekom uzgoja vrlo često tretira pesticidima, a njezinim prženjem nastaju kancerogeni produkti.
11. S alkoholom vrlo, vrlo oprezno
Jetra je organ koji mora preraditi sve štetne tvari poput užeglih masnoća, pesticida te ih eliminirati iz organizma. Neumjereno konzumiranje alkohola može uvelike pridonijeti njezinu oštećenju. Alkohol se razgrađuje u jetri i svako pretjerano ispijanje alkoholnih pića ostavit će štetne posljedice ne samo na zdravlje jetre već i mozga, gušterače, dvanaesnika i središnjeg živčanog sustava. Opterećenje jetre alkoholom ometa lučenje probavnih enzima u jetri i dovodi do smanjene apsorpcije masti, bjelančevina i vitamina topljivih u masti te vitamina B skupine, posebice vitamina B1 i folne kiseline. U konačnici, toksičan učinak alkohola može rezultirati pojavom masne jetre, upalnih promjena u stanicama jetre ili hepatitisom te pojavom ciroze. No, čaša vina nakon glavnog obroka neće učiniti štete ni ženama ni muškarcima.
12. Štetnost pušenja i toksina
Uvlačenjem duhanskog dima čovjek uvlači više od 4000 različitih toksičnih spojeva; nikotin, bezapiren, policikličke aromatske ugljikovodike, cijanid, katran, acetaldehid, akrolein i sl. To je veliko opterećenje za jetru koja mora odraditi detoksikaciju za svaki sastojak duhanskog dima. Tragovi pesticida u hrani nakupljaju se u jetri i mogu biti uzrokom oštećenja. Važno je sve namirnice temeljito oprati kako bi se izbjegli nepoželjni toksični spojevi; pesticidi, inteksicidi, aditivi u što većoj mjeri. Površine na kojima namirnice pripremamo moraju biti besprijekorno čiste.
13. Jetri smeta prejedanje
Prejedanje i pretjeran svakodnevan unos hrane jedan je od čestih uzroka smanjene funkcije jetre. Neumjerenost u hrani i piću traži od jetre “prekovremeni” rad, a umorna jetra nije baš učinkovita u detoksikaciji štetnih tvari kao kad je ovaj organ rasterećen.
14. Namirnice koje jetra voli
Za dobro stanje jetre izuzetno je važna i pravilna funkcija bubrega, stoga treba jesti što više voća i povrća bogatog kalijem, poput banana, badema, rajčica, grožđica, šljiva i dnevno osigurati optimalne količine vode (1 do 2 litre).
Ako želite očuvati zdravlje jetre, čistite je i detoksicirajte pijući svježe sokove od povrća poput mrkve, cikle, radiča i maslačka. Artičoka, kao i sikavica i čičak, obiluje silimarinom i inulinom koji izuzetno dobro čuvaju jetru od štetnih posljedica i oštećenja, a zahvaljujući bogatom sadržaju tvari cinarina artičoka je pravi izbor za “odmašćivanje” jetre.
Cinarin i kafeinska kiselina kojima obiluje artičoka imaju izrazito hepatoprotektivni učinak te su pravi izbor u zaštiti zdravlja jetre.
Inulin je balastna tvar ili vlakno koje pomaže pražnjenju crijeva, što je vrlo važno za dobro stanje jetre jer je svaki zatvor ili opstipacija veliko opterećenje za nju. Osim toga, inulin je prirodni prebiotik, odnosno hrana za dobre bakterije crijeva. Potičući njihov rast i razvoj i sprečavajući rast i razvoj patogenih bakterija, inulin je često dodavan prebiotik u fermentirane mliječne proizvode.
15. Da za češnjak i voće
Češnjak ima snažan antibakterijski i antivirusni učinak i djelotvorno snižava razine štetnog kolesterola, a sumporni spojevi češnjaka pomoć su u detoksikaciji teških metala poput žive. Savjet nutricionista: kada god ste u prilici, uzmite dnevno barem jedan obrok češnjaka s obiljem maslinova ulja jer je češnjak odličan dezinficijens.
Voće, posebno ono bogato pektinom (prehrambenim vlaknom topivim u vodi), poput jabuka i krušaka, djelotvorno snižava kolesterol. Pektin se, naime, veže na žučne kiseline i na taj način podupire snižavanje razine kolesterola i rasterećuje jetru. Dnevno u organizam treba unijeti oko 25 g balastnih tvari, stoga je savjet jesti što više svježeg voća i povrća, poput zobi, riže, šljiva, citrusa, mahunarki i kelja pupčara. Mahunarke poput graška i graha bogat su izvor aminokiseline arginina koja podupire detoksikaciju amonijaka – toksičnog nusprodukta koji nastaje razgradnjom proteina, a taj proces događa se upravo u jetri.
Detoksikacija sokovima
Mr. Mimi Vurdelja, nutricionist-farmakolog, preporučuje detoksikaciju jetre sokovima zelenog povrća poput soka od radiča, rikule, raštike i sveg tamnozelenog lisnatog povrća.
– Zeleno povrće izvrstan je izvor klorofila, sjajnog čistača jetre i antioksidativne zaštite jetre. Osobama koje se skrbe o svom zdravlju savjetujem da nakon svakog obroka piju čaj od čička jer silimarin, aktivna tvar kojim obiluje ova biljka, ima blagotvoran učinak na jetru. Ta čudesna biljka kojom se djeca vole igrati tisućama se godina koristi u liječenju jetre. Silimarin se pokazao djelotvornim kod jetre oštećene alkoholom, žutice, žučnih kamenaca, kao i kod ostalih kroničnih bolesti poput gljivičnih. Poznato je i snažno protuupalno djelovanje silimarina. Silimarin djeluje poput tjelohranitelja, veže se na receptore i na taj način štiti i spašava jetru.
Poželjne namirnice za jetru
VOĆE: bez ograničenja
POVRĆE: kuhano s obiljem maslinova ulja
JUHE: nemasne, uglavnom od povrća
JAJA: bjelance bez ograničenja i najviše tri jaja tjedno
SIR: svježi sir obranog mlijeka
MESO: perad: piletina i puretina, teletina (sve bez masnoća, uglavnom kuhano ili pripremljeno u foliji ili voku bez masti ili pirjano na maslinovom ulju)
RIBA: bijela, pripremljena na lešo
MASNOĆE: 1 žlica maslinova ulja te nekoliko maslina dnevno
KRUH I ŽITARICE: integralna riža, integralna tjestenina te kruh od cjelovitih žitarica bez puno masnoće
SLASTICE: domaći med pouzdanog podrijetla, posebice kestenov i domaći džemovi bez aditiva i konzervansa
NAPICI: čaj od čička, kadulje, mente, svježe cijeđeni sok voća i povrća, voda
Što se može dodatno uzimati
1. Vitamini B skupine – omogućavaju dobar metabolizam masti, ugljikohidrata i bjelančevina; rasterećuju i obnavljaju jetru
2.Vitamin C – detoksicira jetru kao antioksidans te neutralizira toksine
3. Lecitin, fosfolipid – sprečavaju odlaganje masti u jetri
4. Propolis i pelud – pčelinji proizvodi koji čuvaju jetru od nekih kemijskih otrova i alkohola “loveći” i neutralizirajući slobodne radikale
5. Aminokiseline cistein, metionin, glutation – velika su pomoć u detoksikaciji i zaštiti jetre
6. Silimarin – detoksicira jetru. piše
