Za samo 15 godina Hrvatska ostaje bez 350.000 ljudi. U 15 godina broj mlađih od 14 godina smanjit će se za 125.000. Kada za petnaest godina hrvatski građani budu birali predsjednika, država će imati 350 tisuća stanovnika manje nego što ih ima danas, procjena je profesora s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Oni su, pod vodstvom demografa Ivana Čipina, Ministarstvu graditeljstva pripremili stručnu podlogu za izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na demografske scenarije i migracije.
Hrvatsko je stanovništvo između 10 do 15 demografski najstarijih nacija na svijetu, a procjenu o nestanku 350 tisuća stanovnika, što je vrlo vjerojatno, izvode na osnovi dosadašnjeg broja rođene djece i iseljenih. Smanjivanje broja stanovnika ispod 4 milijuna već za 15 godina može se, kažu autori, izbjeći samo na dva načina: prvi je da u Hrvatsku doseli 350 tisuća stanovnika više nego što će ih se iseliti ili da se gotovo udvostruči broj novorođene djece.
Demografski gubitak
– Obje su mogućnosti malo vjerojatne, dok je smanjenje broja stanovnika najizglednije – navodi dr. Čipin. Prva reakcija na tu studiju, objavljenu na stranicama Ministarstva graditeljstva, stigla je iz resora Ministarstva rada koje se također, prema nalogu Europske komisije, bavilo bliskom budućnošću i pripremilo studiju o adekvatnosti mirovina u odnosu na životnu dob. Oni tvrde da će se demografski gubitak koji očekuje demograf Čipin morati kompenzirati uvozom 300 tisuća radnika i pametnom imigracijskom politikom, što se u vrijeme velike nezaposlenosti čini utopijom. Demografi se također slažu da bez stranaca neće biti novca za isplatu mirovina, a bijela kuga već je odavno jedan od najvećih problema Starog kontinenta koji bogate zemlje rješavaju uvozom radne snage.
Neće sve velike dobne skupine doživjeti pad do 2030. godine – rast za više od 200.000 stanovnika očekuje se kod starijeg dijela populacije (65+). Pri tome, sve starije dobne skupine porast će u broju, neke znatno, posebice stariji od 80 godina. U Hrvatskoj je, primjerice, 2001. živjelo 98 tisuća osamdesetogodišnjaka, a sada živi oko 190 tisuća. Posljednji put je 2002. broj djece mlađe od 15 godina bio veći od broja odraslih starijih od 65. Autori ističu da će se sljedećih petnaest godina broj djece u dobi do 14 godina smanjiti za 125 tisuća, a broj radno sposobnih stanovnika u dobi od 15 do 64 godine za 425 tisuća. Najveći apsolutni pad doživjet će mladi u dobi od 25 do 29 godina, i to za više od 75.000 stanovnika, te od 30 do 34 godine, gdje je moguć i veći pad ako se nastave nepovoljni gospodarski trendovi i mlada populacija u većem broju emigrira u inozemstvo. Očekuje se da će do 2020. godine svaki peti, a do 2030. godine svaki četvrti stanovnik Hrvatske biti stariji od 65 godina.
Niže stope fertiliteta
Na regionalnoj razini u tri hrvatske županije već je sada udio starijih (65+) prešao broj od 20% (u Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Šibensko-kninskoj županiji). Najmanji udio starije populacije imaju Međimurska, Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija.
Najmanji udio djece mlađe od 15 godina u ukupnom stanovništvu imaju Primorsko-goranska, Istarska i Karlovačka županija. Razlog za to autori nalaze u nižim stopa fertiliteta, ali i natprosječno visokom trajanju života u tim županijama. Najveći udio djece u ukupnoj populaciji imaju Brodsko-Posavska i Vukovarsko-srijemska, što je rezultat viših stopa fertiliteta i nižeg očekivanog trajanja života u njima. piše
