Nije sve kako se čini, ovo će vas razveseliti. Ne pretjerujte s čokoladom, smanjite unos kofeina, ne pijte alkohol – sve su to savjeti koje ste sigurno barem jednom čuli. No, je li stvarno potrebno svega se odricati da biste živjeli zdravo i sretno?
Vodeći profesor medicine Merlin Thomas raskrinkava najveće mitove o tzv. nezdravim životnim navikama. Šokirat ćete se kada shvatite da ste čitav život živjeli u zabludi.
Mršaviji ljudi jedu čokoladu
Čokolada je puna masnoća, šećera i kalorija – ali neke su studije pokazale da ljudi koji redovito konzumiraju čokoladu imaju tendenciju da biti mršaviji od onih koji to ne čine. To je poznato kao paradoks čokolade.
Brojne su studije čak povezale konzumaciju čokolade s poboljšanim zdravljem, uključujući niže stope povišenog krvnog tlaka i srčanih bolesti. Kakao prah ima visok sadržaj posebnih okusnih kemikalija poznatih kao flavanoli, koji mogu utjecati na naše tijelo.
Što se tiče čokolade, pretili ljudi podsvjesno znaju da je ne bi smjeli jesti pa možda jednostavno ne žele priznati iako je jedu. To bi možda mogao biti kamen spoticanja u ovoj teoriji. Postoji još jedna zamka: od čokolade se brzo osjećamo zadovoljno pa je vjerojatnije da je nećemo dokrajčiti kada utažimo želju.
Tamna je čokolada posebno bogata flavanolima, što bi moglo objasniti zašto su ljudi koji ju često jedu mršaviji.
Čokolada gotovo identična kofeinu
U pravilu postoje čokoladne kemikalije koje zaista mijenjaju um – uključujući moćan lijek nazvan teobromin, čija su kemijska svojstva oko 98 posto jednaka kofeinu. To znači da teobromin ima sličan razbuđujući učinak kao šalica čaja ili kave.
Teobromin dijeli još neke značajke s kofeinom. Na primjer, oboje mogu uzrokovati žgaravicu kod nekih ljudi, opuštajući sfinkter koji čuva kiseline sigurno u želudcu i dopuštajući da se vraćaju prema gore.
Visoke razine teobromina nalaze se samo u proizvodima od kakaova praha, tako da tamna čokolada ima više teobromina od mliječne čokolade. Zapravo, morali bismo jesti četiri puta više mliječne nego tamne čokolade da bismo dobili isti efekt, dok bijela čokolada gotovo da uopće nema teobromina.
Hrana neće upiti alkohol
Uvijek su nam govorili kako ne smijemo piti na prazan želudac. To je donekle istinito, ali ne posve. Važno je i što s čime kombinirate. Tako će se, primjerice, razina alkohola i njegov učinak na mozak smanjiti ako miješate sir i vino ili pak ribu, čips i pivo – ali to se ne radi zato što te namirnice upijaju alkohol.
Radi se o tome da, kada je želudac pun, alkohol puno sporije ulazi u organizam. Dakle, ista je količina unutra kao i kad ga pijete natašte, samo što on sporije djeluje.
Šampanjac je najgori
Dok hrana usporava proces opijanja, gazirana pića rade suprotno. Najtoksičniji je šampanjac ili pjenušavo vino. Kada pijemo šampanjac, on je napunjen otopljenim plinom, koji se i dalje oslobađa u želudcu, ali većom brzinom jer se unutra zagrijava na tjelesnu temperaturu.
Budući da plin brzo ispuni želudac, trbuh je prisiljen ispuštati alkoholni sadržaj u crijeva, gdje je apsorpcija alkohola brža. Zato se napijemo brže od šampanjca nego od iste količine bijelog vina. Isti opojni učinak vrijedi za pivo i druge gazirane napitke, ali u šampanjcu ima mnogo više otopljenog plina.
Zapamtite da je prva čaša iz tek otvorene boce opojnija od zadnje, jer što prije pijete nakon otvaranja, to je više plina. I temperatura je važna. Ledeni šampanjac brže opija jer se ne pjeni toliko kao kad je topao, tako da je mnogo više otopljenog plina koji ostaje u tijelu. Ako se ne želimte brzo napiti, pijte topao šampanjac.
Pivo nije krivo za pivski trbuh
Barem ne izravno. Svi znamo da alkoholna pića sadrže kalorije i da se prekomjerne kalorije pohranjuju u tijelu kao masnoća. Muškarci imaju veću vjerojatnost da će polagati masti oko struka nego žene, pa su tzv. pivski trbusi češći, iako ne isključivi, kod muškaraca. Kod žena prekomjerne kalorije često idu negdje drugdje (obično u stražnjicu i bedra).
Dok neke od kalorija u našim pićima dolaze iz samog alkohola, za razliku od drugih hranjivih tvari u našoj prehrani, te se kalorije ne mogu pohranjivati u ljudsko tijelo. Alkohol je otrovan i stoga mora biti prioritet da se sagori – to je ono što naša jetra radi, piše Daily Mail.
Ali, dok je jetra zauzeta razgradnjom viška alkohola, nema potrebe za sagorijevanjem masti. Tako vaš veliki trbuh ostaje nepromijenjen. Sam alkohol može biti tek mali dio problema s težinom, ako uopće piše
