Proteinska dilema

888

proteiUgledni stručnjaci otkrili kako si možete produljiti život. ‘Morate se odreći jedne namirnice’. Konzumacija velike količine proteina životinjskog podrijetla povezuje se s višom razinom smrtnosti, otkrila je studija.

Konzumacijom leće, orašastih plodova i drugih proteina biljnog podrijetla umjesto kobasica i mesa znatno ćete povećati šanse za dugi život, prenosi Independent.

Studija u sklopu koje se proučavao utjecaj proteina različitih podrijetla otkrila je da se konzumacija velike količine proteina životinjskog podrijetla povezuje s visokom razinom smrtnosti.

Istovremeno je otkriveno da se konzumacija velike količine proteina biljnog podrijetla – kao što su leća, grah ili orašasti plodovi – povezuje sa smanjenim rizikom smrti.

Istraživanje koje su proveli medicinski fakultet na Harvardu i Opća bolnica Massachusetts pratilo je 13 tisuća osoba tijekom 36 godina. Nadgledali su način njihove prehrane, životni stil, sklonosti bolestima te smrtnost.

Otkriveno je da je za održavanje uravnotežene prehrane potrebno konzumirati određenu količinu proteina, no utvrđeno je da je izvor tih proteina također jako važan. Pokazalo se da je 10% veći unos mesa povezan s dva posto većom smrtnošću i s 8-postotno većom šansom razvijanja bolesti srca i krvožilnog sustava.

Sugerira se stoga da se između 15 i 19 grama životinjskih proteina – ekvivalent jedne kobasice ili nekoliko kriški slanine – zamijeni s orašastim plodovima, mahunarkama ili žitaricama. Tim jednim korakom se može znatno smanjiti rizik rane smrti.

‘Dok su se prijašnje studije fokusirale na ukupni unos proteina – što je također važno – odabir pojedinačne hrane koju ljudi jedu kako bi unijeli proteine jednako je važan’, rekao je Dr. Mingyang Song, glavni autor studije. ‘Naša otkrića imaju javnozdravstvene implikacije te mogu pomoći rafinirati trenutne dijetetske upute kada se radi o unosu proteina.’

Istraživači su također konstatirali da je povezanost između vrste proteina i smrtnosti varirala s obzirom na životni stil pojedinca. Pušenje, znatan unos alkohola te pretilost također su utjecali na tu povezanost kod sudionika studije. Kod najzdravijih sudionika istraživanja poveznice gotovo da i nije bilo budući da ti ispitanici u pravilu više brinu o svojem zdravlju te jedu više peradi i ribe od prerađenog i crvenog mesa. piše