SLAVONSKA METROPOLA NA UDARU KRVOŽEDNIH PARAZITSKIH PAUČNJAKA ‘Razmnožii su se zbog blage zime, svaki dan u ambulantu dođu barem dva pacijenta’
Svim roditeljima i vlasnicima pasa ovih je dana prof. dr. sc. Branimir Hackenberger s Odjela za biologiju osječkog sveučilišta, uputio poruku o posebnom oprezu i što trebaju imati na umu prilikom posjeta parkovima i otvorenom prostoru. Naime, zbog vrlo blage zime proljeće je rezultiralo povećanim brojem, kako on kaže, “krvožednih parazitskih paučnjaka”, ili krpelja, piše Glas Slavonije.
– Osim neugode, poznato ja kako su krpelji prenositelji (vektori) nekih vrlo opasnih bolesti, a osobno sam krpelja “pokupio” i snimio u nedjelju na osječkom Zrinjevcu – kaže Hackenberger. Prema njegovim riječima najbolja zaštita za kućne ljubimce je ogrlica koja štiti i od krpelja i buha. Da je prava navala na veterinarske ambulante zbog uboda krpelja, potvrdili su nam i u veterinarskoj ambulanti Dr. Doolite.
– Točno je da su se zbog slabe zime krpelji iznimno razmnožili. Tako mi svakog dana imamo najmanje dva pacijenta zbog ovog problema. Treba reći da su veterinarske ambulante i tijekom strogih mjera zbog bolesti COVID-19 radile prema svom uobičajenom radnom vremenu, i bili smo na usluzi za sve vlasnike kućnih ljubimaca. Inače, kod sumnje ili potvrde ugriza krpelja psu se u veterinarskoj ambulanti prvo provjeri temperatura, važno je znati ima li pas u mokraći krvi, jede li, i je li potišten. U slučaju da krpelj nije izvađen, to učini veterinar, izvadi se krv i ide sa simptomatskom terapijom. Najbolja zaštita za psa svakako su ogrlice i tablete protiv krpelja – objasnili su nam u veterinarskoj ambulanti dr. Doolite.
U županijskom ZZJZ-u objašnjavaju kako dolaskom toplijih i dužih proljetnih dana izrazito raste i opasnost od uboda krpelja čija je aktivnost naročito naglašena u proljeće i rano ljeto te nešto manje u jesen.
– U kontinentalnom dijelu Hrvatske najučestalija vrsta šumskih krpelja je vrste Ixodes rhicinus. Krpelji žive na grančicama i lišću niskog raslinja i grmlja do visine od jednoga metra. U slučaju boravka ili kretanja po ovome terenu, uhvatit će se na odjeću i tražiti pogodno mjesto na tijelu za ubod oštrim rilcem u kožu te sisanje krvi. Većinom su to područja s tankom kožom gdje je krv lako dostupna, tj. noge, struk i genitalna regija, a kod djece i vlasište. Zbog izlučivanja “sline” u kojoj se nalazi tvar s anestetskim djelovanjem, ubod krpelja potpuno je bezbolan. Krpelji kod čovjeka mogu prenijeti veći broj zaraznih bolesti. U našim krajevima najčešće su zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi, i virusom krpeljnog meningoencefalitisa, koje zajedno sa “slinom” mogu unijeti u ranu. Samo manji broj krpelja inficiran je navedenim uzročnicima, a vjerojatnost nastanka infekcije raste s porastom duljine boravka parazita na tijelu. Istraživanja pokazuju da zaraženi krpelj kod uboda tijekom prvih deset sati samo u malom postotku slučajeva uspijeva zaraziti ubodenu osobu. Zbog toga ga je potrebno u cijelosti što prije odstraniti s površine kože, i to uz pomoć alkoholom dezinficirane pincete laganim povlačenjem i bez gnječenja.
– Prilikom izvlačenja krpelja je potrebno uhvatiti za gornji dio trupa, tj. što bliže koži, bez njegovog premazivanja i omamljivanja alkoholom, uljem i sl., budući da se time povećava vjerojatnost izlučivanja uzročnika u ubodnu ranicu. Nakon uklanjanja krpelja, ubodno mjesto i ruke treba oprati sapunom i vodom, posušiti i dezinficirati sredstvom za dezinfekciju. Ako ovo niste sposobni učiniti, ili se bojite to učiniti sami, javite se što prije svome liječniku – objašnjavaju epidemiolozi Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. Piše
