Hrvatska mora postati mediteranska Florida za treću dob. Zdravstveni turizam treba postati prioritet razvoja turizma, a nužno je objediniti znanje, kapital i političku volju.
Rast potražnje za uslugama zdravstvenog turizma u svijetu potiče kriza u zdravstvenim sustavima razvijenih zemalja, visoke cijene zdravstvenih usluga, duge liste čekanja i opće prisutni trend starenja stanovništva. Ključni kriteriji u odabiru konkretne destinacije zdravstvenog turizma su prije svega standard i cijena medicinske usluge, visoka stručnost i opremljenost zdravstvenih sustava, koji se bave ovakvim uslugama te atraktivnost i organiziranost lokacije u turističkom smislu.
Rješenje u današnjim uvjetima u Hrvatskoj treba tražiti u objedinjavanju znanja, kapitala i političke volje – od prilagođavanja odgovarajućih propisa u zdravstvu, omogućavanja stalnog boravka dužeg od 30 dana turistima te davanja olakšica na svim razinama države i lokalne samouprave do integriranja potencijala građevinara i tvrtki za opremanje i tehnologiju te turističke industrije putem odgovarajućih konzorcija. zaključak je to okruglog stola održanog prošli tjedan u Zagrebu na kojem su sudjelovali Miljenko Bura, promotor ove koncepcije u Hrvatskoj, Nikica Gabrić, vlasnik klinike “Svjetlost”, Damir Novotny, nezavisni konzultant i Mato Bartoluci sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u prisustvu Domagoja Ivana Miloševića, potpredsjednika Vlade za investicije. Sudionici su se složili kako zdravstveni turizam treba tretirati kao prioritet razvoja u sektoru turizma. Na području zakonske legislative valja donijeti odgovarajuće normativne akte o zdravstvenim uslugama u turizmu na način da se omogući da se pod jednim krovom obavlja zdravstvena i turističko-ugostiteljska djelatnost te donesu podzakonski akti kako će postojeće i nove zdravstvene ustanove pružati zdravstvene usluge u turizmu. U zakon o poticanju ulaganja valja unijeti da se potiču ulaganja u nove objekte i opremu za tretman, njegu i smještaj klijenata i njihove pratnje u novim zonama medicinskom turizma, koje je nužno posebno definirati u zakonu o prostornom uređenju.
“Dinamičnu i interaktivnu komunikaciju sa tržištem valja intezivirati putem udruženog oglašavanja Hrvatske turističke zajednice, a idealno bi bilo u funkciju ove vrste turizma staviti sada neiskorištene vojne objekte, koji se uz odgovarajuće radove mogu restrukturirati u kvalitetan lanac centara medicinskog turizma”, smatra M. Bura. N. Gabrić koji svoje usluge veći duži niz godina izvozi na području šire regije, zastupa tezu da pravi zamašnjak hrvatskom zdravstvenom turizmu mogu primarno dati megaprojekti poput lanca zdravstvenih resorta za turiste treće dobi, posebice iz Skandinavskih zemalja za koje, prema njegovom mišljenju moramo postati mediteranska Florida na način da kod nas žive pet do šest mjeseci godišnje koristeći puni raspon usluga na destinaciji. Gabrić smatra kako 100 tisuća stambenih jedinica veličine od 40 do 80 četvornih metara na desetak lokacija duž Jadrana i otoka moglo udomiti 150 tisuća ljudi koji bi uz dnevnu potrošnju od 50 eura donijeli Hrvatskoj ukupni prihod od 1,35 milijardi eura godišnje.
Činjenice
Godišnji rast od 15 posto
Zdravstveni turizam u svijetu danas doseže 100 milijardi dolara i bilježi godišnji rast od 15 posto. U Hrvatskoj bi, smatraju stručnjaci, ovaj specifični oblik turizma trebao prerasti iz dimenzije obrta i manufakture u pravu industriju modernog doba sa sofisticiranim proizvodima visoke dodane vrijednosti. (11.03.2011.) piše
