Naučite razlikovati opasne madeže
Od ukupnog broja melanoma približno 10 posto nastaje iz atipičnih madeža, a postojanje više od 10 atipičnih madeža uvelike povećava rizik od nastanka melanoma. Kako razlikovati atipične od tipičnih madeža?
Dr. med. spec. dermatovenerologije Ivana Manola poseban naglasak stavlja na zaštitu od sunca. Napominje da djecu do godinu dana starosti ne treba nikako izlagati suncu i da za tu dob nije preporučljiva primjena krema sa zaštitnim faktorom jer mogu dovesti do iritacije kože.
‘Iako se izravna povezanost između UV zračenja i melanoma ne može eksperimentalno dokazati, podaci neizravnih studija pokazuju da je izlaganje UV zrakama najveći čimbenik rizika u nastanku melanoma. Većina melanoma nastaje na dijelovima tijela izloženima suncu, posebice na mjestima sunčanih opeklina. Veća penetracija UV zraka u kožu označava veći rizik nastanka melanoma. Iz toga proizlazi da manju vjerojatnost za nastanak melanoma imaju pojedinci koji su prirodno tamni ili osobe čija koža lako potamni nakon izlaganja suncu’, objašnjava doktorica Ivana Manola i napominje kako su intermitentno izlaganje suncu i opekline u djetinjstvu ili adolescenciji izravno povezani s povećanim rizikom nastanka melanoma.
Oprezno s običnim madežima
Kako razlikujemo obične, kongenitalne i atipične madeže? Doktorica Manola napominje da od ukupnog broja melanoma približno 10 posto nastaje iz atipičnih madeža, a postojanje više od 10 atipičnih madeža uvelike povećava rizik od nastanka melanoma. Što se tiče običnih madeža, oni su znatno češće znak povećanog rizika.
‘Benigni madeži obično su 5 mm ili nešto manji u promjeru, mogu biti uzdignuti ili ravni, okruglog oblika i jednolike boje. Većina ovih madeža nalazi se na dijelovima kože izloženima suncu. Studije pokazuju da je broj madeža proporcionalan kumulativnom izlaganju suncu u prvom desetljeću života. Odlučujući je broj sati provedenih na suncu od 10 do 16 sati’, napominje dermatovenerologinja te dodaje kako melanom može nastati u svakom kongenitalnom melanocitnom madežu:’ Rizik od nastanka melanoma u jednoj mjeri korelira s veličinom madeža. Prosječni rizik nastanka melanoma u pacijenata s velikim kongenitalnim melanocitnim madežom je između 4,5 i 10 posto. Atipični madeži pak mogu nastati iz običnih madeža ili mogu biti atipični od samog početka.’
Kako prepoznati atipičan madež
Postoji nekoliko kliničkih obilježja koja čine madež atipičnim, a to su: veći su od običnih madeža (obično 4 do 12 mm u promjeru), tamnosmeđe i svijetlosmeđe su nijanse uz crvenu boju. Rub atipičnih madeža je zarezan, a u nekim dijelovima neoštro ograničen od okolne kože.
‘Iako atipični madeži dijele neka klinička obilježja melanoma, oni su općenito stabilni i asimptomatski. Madeži koji se mijenjaju prema ABCDE akronimu (izražena asimetrija u obje osi, nepravilni rubovi, više od dviju boja, povećanje, subjektivne senzacije) trebaju se kirurški odstraniti. Klinička važnost atipičnih madeža njihova je povezanost s rizikom od prelaska u melanom. Osobe s atipičnim madežima imaju 3 do 20 puta veći rizik nastanka melanoma u odnosu na opću populaciju’, upozorava doktorica Manola.
Oprezni moraju biti i oni s velikim brojem madeža (bilo da je riječ o atipičnim ili običnim madežima), a oprez uključuje i detaljan dermatološki pregled s fotografiranjem cijelog tijela.
‘Lezije visokog rizika trebale bi se pregledati dermatoskopom. Dermatoskopija je neinvazivna dijagnostička tehnika koja se koristi optičkim povećanjem za promatranje detalja koji nisu vidljivi golim okom. Korisna je za praćenje atipičnih madeža i za rano otkrivanje melanoma’, savjetuje doktorica Manola.
Žalosna statistika
Nažalost, napominje dermatovenerologinja, melanom je najzloćudniji karcinom kože i sluznica, a unatoč programima ranog otkrivanja, stopa mortaliteta melanoma u starijih od 40 godina stabilna je ili kontinuirano raste.
‘U Europi incidencija melanoma raste 3 do 5 posto godišnje. Melanom nije čest u djece i adolescenata. U 90% slučajeva zahvaća populaciju stariju od 10 godina. Pad mortaliteta bilježi se u mlađih pacijenata i pripisuje se učinku edukacije preko medija o čimbenicima rizika u nastanku melanoma. Izlaganje suncu tijekom djetinjstva vrlo je važno. U osoba s anamnezom 5 ili više težih opeklina tijekom djetinjstva ili adolescencije, rizik od nastanka melanoma povećava se dva puta’, upozorava doktorica Manola.
Stručnjaci vole napomenuti kako svatko od nas može pratiti svoje tijelo, redovito se pregledati, pripaziti na pojavu novih madeža ili promjene starih madeža nakon čega obavezno treba otići na pregled. Čak 75 posto melanoma nastaje kao novi madeži na koži, a što se tiče promjene, treba znati da se dobroćudni madeži ne mijenjaju.
Nezanemariva opasnost na koju struka već godinama upozorava su i – solariji
‘Budući da su popularni tek 30 godina, epidemiološke studije još su u tijeku. Rane studije pokazuju povišeni postotak melanoma u populaciji koja odlazi u solarije. Rizik je veći u osoba koje su ranije u svom životu počele odlaziti u solarij. U nas je rizik tim veći jer postoji znatno veći broj solarija koji emitiraju UV-B zrake, za koje se zna da su vrlo značajne u etiopatogenezi melanoma’, napominje doktorica Manola i upozorava na terapiju PUVA kojom se liječi psorijaza i slične bolesti, a koja predstavlja rizik: ‘Izlaganje UV-A svjetlu nakon uzimanja fotosenzibilizirajućih tvari (methoxsalen) povezano je s odgođeno povišenim rizikom od nastanka melanoma. U prvih 15 godina nakon provedene terapije, incidencija invazivnog ili in situ melanoma kože u ovih pacijenata nije veća u odnosu na opću populaciju. No, incidencija melanoma povećava se pet puta između 16 i 20 godine te više od 12 puta nakon 20 godina od završene terapije PUVA.’
Kod visokorizičnih pacijenata naglasak treba staviti na prevenciju i rano otkrivanje melanoma, a prepoznavanje visokorizičnih pacijenata koji će biti podvrgnuti rutinskom ‘screeningu’ je presudno.
‘Bitni čimbenici rizika uključuju: pozitivnu obiteljsku ili osobnu anamnezu melanoma, više od 10 atipičnih madeža, povećan broj normalnih madeža (više od 50), izgaranje na suncu (s opeklinama) u prva dva desetljeća života, starija životna dob (više od 40 godina), muški spol i svijetla boja kose’, zaključuje doktorica Manola. piše
