Saznajte kako si pomoći

714

Udari vrućine odnose više života nego tornada. Glavobolju i razdražljivost, neraspoloženje i malaksalost, vezane uz promjenu vremena, rijetko tko nije iskusio ovih dana. Štoviše, s promjenom vremena čak 60 posto ljudi redovito osjeća zdravstvene tegobe.

tuPosebno pogubnima po ljudsko zdravlje pokazuju se toplinski udari koji redovito pune ordinacije hitne pomoći. “Istraživanja pokazuju da je od svih utjecaja vremena na smrtnost najveći onaj za toplinskih valova. Udari vrućine odnose više života nego tornada, poplave i druge vremenske katastrofe“, kaže mr. Ksenija Zaninović, voditeljica Odsjeka biometeorologije u Državnom hidrometeorološkom zavodu.

Stres je i zahlađenje

Promjenama vremena najizloženija su bolesnici, stariji ljudi i djeca, ali vrijeme ne štedi ni zdrave.
“Najteže je ipak ljudima čiji su mehanizmi adaptacije oštećeni zbog bolesti ili starosti te djeci kod kojih ti mehanizmi još nisu do kraja razvijeni. Upravo smo u kritičnom razdoblju, koje se ponavlja svake godine početkom ljeta. Još se nismo navikli na visoke temperature, a one su tu. Stres su i napor za organizam, doduše, i nagla, osjetna zahlađenja tijekom toplih dana, ali ipak manja od toplinskih udara“, kaže Zaninović i dodaje da posebno na oprezu moraju biti kronični bolesnici s bolestima krvožilnog sustava i dišnih organa te s psihičkim poteškoćama.

“Lijeka“ za vrućine i atmosferske promjene, naravno, nema, ali ima načina da se takvi dani ipak lakše izdrže, a da se rizici za zdravlje svedu na manju mjeru.

“Kao što si zimi pomažemo tako da boravimo u zatvorenom, u grijanim prostorijama, tako se i ljeti možemo prilagoditi uvjetima. To je svakako teže ili i čak malo izvodivo ljudima kojima je radno mjesto na otvorenom, poljoprivrednicima, građevinskim radnicima, cestarima…, ali svi koji to mogu trebali bi izbjegavati boravak na otvorenom za najvećih vrućina“, objasnila je.

Da klima uređajima

U zatvorenom si boravak treba olakšati klima uređajima, a tko ih nema pomoći će i višekratno tuširanje.
“Poželjno je nakon tuširanja ostaviti vodu na koži da se polako isparava i tako hladi organizam. Ako nismo blizu tuša, vrijedi i poprskati vodom lice, ruke, vrat“, savjet je Zaninović.
Poslije svega ostaje nam nada da će nakon vrućih dana uslijediti hladnija noć, jer u protivnom se tijelo ni tada ne može odmoriti. piše