Među 15 smo najstarijih nacija u cijelom svijetu. Unatoč opadanju stanovništva, ne uspijevamo zaposliti ljude. Sa 17,2 posto stare populacije među 15 smo najstarijih zemalja svijeta, a sve iznad sedam posto je kritično.
Bili smo čak i 11. u jednom trenutku – upozorio je Marin Strmota, profesor s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, na problem depopulacije koja, kaže, u Hrvatskoj kontinuirano traje već 100 godina. Također, udio mladih u Hrvatskoj je 15,2 posto, a sve ispod 20 posto je regresivna demografska struktura.
Potreban konsenzus
Prosječna su nam starost gotovo 42 godine, a prije 100 godina imali smo 13 starijih od 65 godina na 100 mlađih od 14 godina, dok danas imamo 115 starih na 100 mladih, čulo se na panelu o trećoj životnoj dobi i mogućim rješenjima na Danima hrvatskog osiguranja u Opatiji.
To je problem i EU, no oni su razvijeniji od nas i imaju razrađenu populacijsku politiku, a mi smo je triput u 20 godina pokušali napraviti i nismo uspjeli. Unatoč stalnom opadanju stanovništva, ne uspijevamo zaposliti ljude – iznosi Strmota poraznu istinu. Ne postoji demografski pritisak na tržište rada, baš suprotno, pogoduje mu, a ne uspijeva se zaposliti radna snaga. Najveća mi je želja konsenzus svih stranaka, i lijevih i desnih, i dogovor o bitnim stvarima koje utječu na demografiju, a koje se neće mijenjati bez obzira na stranku na vlast. Ako se dogovore rodiljske naknade, da se ne mijenjaju iznosi kad se promijeni vlast – kaže Strmota.
Jakša Krišto, također profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističe da se produljuje razdoblje nakon umirovljenja tijekom kojeg ne možemo potpuno samostalno obavljati sve što nam treba. Još sedam godina nakon umirovljenja možemo se brinuti sami o sebi, a onda nam treba pomoć obitelji – iznosi Krišto statistiku prema kojoj i žene u Hrvatskoj žive u prosjeku sedam godina dulje od muškaraca.
Najveći udio umirovljenika
Takvim se trendovima pokušavaju prilagoditi osiguravatelji proizvodima zdravstvenog i životnog osiguranja kojima se može podići kvaliteta života u starijoj dobi. No, unatoč tome svi trendovi vrište da više ne možemo odgađati mirovinsku reformu i da nam je kao suho zlato potrebna održiva demografska strategija. Jer, imamo najveći udio umirovljenika u Europi, a ni 47 posto mirovina ne može se isplatiti iz proračuna.piše
