Kalcifikati se češće javljaju kod žena i oboljelih od dijabetesa. Osim sportaša koji često pretjerano naprežu određene dijelove tijela te tako stvaraju reaktivne kalcifikate, degenerativni kalcifikati javljaju su kod oboljelih od dijabetesa te kod osoba koje rade poslove pretežito s rukama u ‘prisilno’ podignutom položaju.
Kalcifikate najčešće imaju građevinski radnici, krojači/ce, radnici na proizvodnim trakama, ali osobe koje puno vremena provode za računalom. Pojava kalcifikata u tetivama mišića raznih dijelova tijela (kalcificirajuća tendinopatija) relativno je učestala pojava, kojoj najčešće i ne znamo uzrok. Nešto je učestalija kod žena te bolesnika sa šećernom bolesti. Kemijskim sastavom radi se o solima kalcij hidroksiapatita.
Bol u ramenu kao indikacija
“Kalcifikata se najčešće stvaraju u tetivama rotatora ramena, a znatno rjeđe u drugim tetivama mišića od kojih najčešće Ahilovoj tetivi. Prema nekim istraživanjima učestalost pojave kalcifikata u tetivama ramena je čak oko 7 posto i to kod osoba koje nemaju nikakvih tegoba, već se RTG snimanje obavlja zbog drugih razloga. Taj postotak raste i na preko 20 posto u ljudi od 30-40 godina života koji dolaze liječniku zbog bolova u ramenu”, objasnio je Danijel Matek, dr. med. iz poliklinike Terapija u Zagrebu. Proces “kalcificiranja tetiva” prolazi kroz četiri faza:
- Prva je formativna faza (faza stvaranja) koja nastaje zbog promjena u tetivama, kada zbog nepoznatog uzroka dolazi do nakupljanja soli kalcija.
- Druga faza je faza mirovanja – kalcifikat je najčešće bezbolan, no zbog svoje veličine, oblika ili interakcije s tetivom u kojoj se nalazi može postati i bolan.
- Treća faza, resorptivna faza (faza “otapanja”) – radi se o periodu u kojem dolazi do pojave najjačih bolova, zbog pojave upalnim promjena i okolnog tkiva.
- Četvrta faza ili postkalcifikacijska faza – nakon završene resorpcije, dolazi do cijeljenja tetive.
Uzrok nastanka – starija dob i ozljede
Zašto nastaju kalcifikati i koliko ozljede utječu na njihov nastanak, objasnio je dr. Matek: “Prema načinu nastanka kalcifikata dijelimo ih na degenerativne i reaktivne. Smatra se da su degenerativne promjene u tetivama posljedica trošenja i starenja tkiva uz stvaranje površnog ožiljnog tkiva u koje se odlažu soli kalcijevog hidroksiapatita. Uglavnom ne izazivaju značajnije tegobe, već se često pronalaze RTG snimanjem kao slučajni nalaz. U slučaju pojave kalcifikata u mlađih, vrlo često sportski aktivnih osoba govorimo u tzv. reaktivnim kalcifikatima – način nastanka nije sasvim razjašnjen a lokalizacija im je obično unutar same tetive. Pretpostavlja se da nastaju kao posljedica prenaprezanja, ponavljanih mikroozljeda unutar samih tetiva čime se objašnjava veća učestalost u sportaša.”
Liječi se samo u slučaju boli
U većini slučajeva kalcifikati ne izazivaju bolove. Premda slučajni nalaz na pr. velikog kalcifikata u tetivama ramena može izgledati zastrašujuće, nije potrebno poduzimati značajnije mjere, osobito ako osoba nema bolova. U slučaju pojave bolova započinje se prvo s neoperativnim, a kasnije i operativnim liječenjem.
Dr. Matek je objasnio kako kalcifikati utječu na tijelo općenito te mogu li izazvati neke teže posljedice: “Smatra se da su kalcifikati u tetivama samo posljedica drugih zbivanja, kroničnih ili akutnih. U slučaju izrazito velikih kalcifikata moguće su rupture tetiva u kojima se nalaze i pritisak na susjedne strukture. U tim slučajevima postoji potreba i za operativnih zahvatima kojima se kalcifikati odstranjuju te pritom nastala oštećenja popravljaju.”
Metode liječenja
“Liječenje uvijek započinjemo fizikalnim terapijama, jačanjem mišića i povećanjem opsega kretnji zahvaćenog mišića i tetive. Kombiniramo ih s upotrebom lijekova, najčešće nesteroidnih antireumatika. U sljedećoj fazi je moguće i liječenje terapijom udarnim ultrazvučnim valom (ESWT). Ako se ne postigne zadovoljavajući uspjeh lokalno se primjenjuju sredstva koja potiču cijeljenje i smanjuju upalu. U posljednje vrijeme najbolji rezultati se postižu primjenom protu-upalnih faktora i proteinskih inhibitora boli dobivenih iz vlastite krvi. (na pr. Orthokin). Na kraju, ako se ne postigne potpuno cijeljenje i smanjenje bolova, liječenje je operativno. Većina operativnih zahvata danas obavlja se mini invazivno, artroskopski, kada osim samog odstranjenja kalcifikata možemo rješavati i ostale promjene i oštećenja – prvenstveno popravak oštećenih tetiva, poput odstranjenje upaljene burze”, objasnio je dr. Matek.
“Opasna” zanimanja
Osim sportaša koji često prenaprežu određene dijelove tijela te tako stvaraju reaktivne kalcifikate, s degenerativnim kalcifikacijama su najčešći oboljeli od dijabetesa (i do 30 posto ih razvija kalcifikate u tetivama) te ljudi koji rade poslove pretežno s rukama u ‘prisilno’ podignutom položaju. Kalcifikati se mogu javiti kod dugotrajnog rad za računalom, kod građevinskih radnika, krojačica, radnika na proizvodnim trakama. Takav položaj uzrokuje kronično oštećivanje i prenaprezanje tetiva što osim stvaranja kalcifikata za posljedicu često ima i pojavu djelomičnih ruptura te upalno – degenerativne promjene susjednih mekih struktura (upala burze). piše
