Imate problema s povišenim kolesterolom? U dilemi ste, kada liječniku, trebate li lijekove ili je dovoljno samo promijeniti način života…? Sigurni smo da će vam ovaj vodič o kolesterolu pomoći.
Odgovore na najčešća pitanja za vas su pripremili redakcija Doktora u kući i liječnici: DR. GORDAN CRVENKOVIĆ, ginekolog, DR. DALIBOR ČIČIN-ŠAIN, urolog, DR. SC. NATAŠA DRAČA, oftalmolog, DR. SLAVKO LOVASIĆ, specijalist obiteljske medicine, PROF. DR. HRVOJE PINTARIĆ, kardiolog, i DR. SC. DEAN STRINIĆ, kardiolog
1. Što je zapravo kolesterol?
Kolesterol je masnoća, molekula slična molekuli masne kiseline, organizmu je nužan za normalno i zdravo funkcioniranje. Prisutan je u svakoj stanici, sastojak je krvi i ljudskog tijela. Bez kolesterola ne bismo mogli živjeti jer je potreban za mnoge metaboličke procese i izmjenu tvari. Bez kolesterola ni ljudski mozak ne može funkcionirati. Nužan je u procesu stvaranja spolnih hormona pa bez njega ne bi bilo testosterona, estrogena ni hormona nadbubrežne žlijezde, a nezamjenjiv je sudionik i procesa nastanka žučne kiseline.
Kolesterol se stvara u tijelu, sve stanice ga mogu stvarati, a glavno mjesto gdje nastaje je jetra. Ova za život važna tvar unosi se i hranom, a ako se u organizam puno unosi hranom, proizvodnja se u stanicama smanjuje. Kako bi se kolesterol mogao transportirati krvlju iz jetre ili probavnog sustava do svake stanice i tkiva u organizmu, spaja se s određenim bjelančevinama u lipoproteine. Najvažnije su vrste lipoproteina LDL i HDL čestice. Dakle, kolesterol je za život vrlo važna tvar, dobar je i nužan, no kao što obično ne valja kada je nečega previše, tako nije dobra ni njegova previsoka razina. Treba stoga razlikovati dobar HDL od lošeg LDL kolesterola, čija povećana razina u krvi stvara rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
2. Što je LDL kolesterol (tzv. loš kolesterol)?
LDL čestice odlažu kolesterol u organe, tkiva i u stijenke krvnih žila, a akumulacija LDL-a može dovesti do ateroskleroze i sužavanja arterija koje mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Naime, postoji li u organizmu višak kolesterola, tijelo ga ne može iskoristiti. Stoga kolesterol ostaje u krvi i postupno se odlaže na stijenkama krvnih žila. Stvaraju se nakupine (plakovi) koje postupno sužavaju promjer arterije i smanjuju njezinu elastičnost uzrokujući tako razvoj srčano-krvožilnih bolesti. Tom procesu ponajviše pogoduju povišena razina LDL kolesterola u krvi, a krivac su i opasne tvari koje unosimo u organizam poput nikotina te oštećenja nastala zbog povišenog krvnog tlaka.
3. Što je HDL kolesterol (tzv. dobar kolesterol)?
HDL kolesterol su čestice visoke gustoće i njegova visoka razina je dobra jer je on zaštitni kolesterol. Poželjno je da HDL bude što veći jer njegova razina pogoduje ukupnom zdravlju srčano-žilnog sustava. HDL čestice djeluju kao čistači, vežu na sebe i prenose suvišan kolesterol iz raznih tkiva i krvnih žila u jetru na daljnje metaboliziranje.
4. Što su trigliceridi?
Trigliceridi su vrsta lipida, tj. masnoće pohranjene u masnim stanicama tijela, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. U organizam ih unosimo i hranom, glavni su sastojak životinjskih i biljnih masti i ulja. Obično je visoka razina triglicerida u organizmu praćena visokom razinom LDL kolesterola, a niskom razinom HDL-a, odnosno dobrog kolesterola, iako to ne mora biti pravilo. Povišena razina triglicerida rizik je za aterosklerozu, no ne u tolikoj mjeri kao što je opasna povišena razina kolesterola. Često se u iste osobe nalazi i povećan kolesterol i povišeni trigliceride u krvi.
5. Što je ukupni kolesterol?
Vrijednost ukupnog kolesterola zapravo ne govori puno o eventualnom riziku za razvoj bolesti, već treba gledati omjer ukupnog i HDL kolesterola. To znači da ako je HDL kolesterol visok, tada će i ukupni kolesterol biti viši, no ako je, na primjer, ukupni kolesterol 8, a HDL samo 1, tada je omjer 8:1 = 8, što je loše. Dobro je ako je omjer ukupnog kolesterola i HDL-a manji od 6, a ako je ukupni kolesterol još niži, tim bolje. Tako, na primjer, ako je ukupni kolesterol 8, a HDL je 2, omjer je 8:2, dakle 4, što je jako dobro.
FOTO: ISTOCK
Nemojte se zavaravati, to što ste mladi i vitki ne znači da nije moguće da imate povišeni kolesterol.
6. Koje su normalne (poželjne) vrijednosti kolesterola?
Preporučena vrijednost ukupnog kolesterola u krvi trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L. Pritom, LDL kolesterol ne bi smio prijeći 3,0 mmol/L, dok bi HDL kolesterol trebao biti što viši, jer viša razina HDL kolesterola ukazuje na manji rizik od srčano-krvožilnih bolesti, a niske vrijednosti pokazuju rizik od srčanih bolesti. Njegova najniža preporučena vrijednost je 1,0 mmol/L. Razina ispod 1 (muškarci) i 1,3 (žene) je loša i pokazatelj je metaboličkog sindroma.
7. Koliko je važna fizička aktivnost?
Redovita tjelesna aktivnost također je važan faktor u snižavanju LDL kolesterola. Istraživanja su potvrdila da ciljana aerobna sportska aktivnost minimalno pola sata dnevno poput trčanja, plivanja, vožnje bicikla ili barem bržeg hodanja može sniziti LDL kolesterol za oko pet do deset posto. Za postizanje boljih zdravstvenih rezultata i smanjenja lošeg kolesterola nisu dovoljne lagane aktivnosti poput šetnje ili kućanskih poslova kao što je usisavanje, a i anaerobni sportovi kao što je dizanje utega u teretani imaju vrlo skroman učinak na loš kolesterol.
8. Može li se samo promjenom stila života sniziti povišeni kolesterol?
Vrijednosti kolesterola vrlo su promjenjive i na njih se uvelike može utjecati prehrambenim navikama i tjelesnom aktivnošću. Prehrana ima važnu ulogu u snižavanju LDL kolesterola. Posebno povoljno djeluje mediteranska prehrana s mnogo povrća i voća, namirnice s visokim udjelom topivih vlakana i fitosterola, a važna je češća konzumacija ribe umjesto mesa te zdravih masnoća poput maslinova ulja. Dnevni unos masnoće ne bi trebao biti viši od 60 grama. Namirnice koje bi također trebalo uvrstiti u redovitu prehranu su orašasti plodovi, avokado, dodaci koji sadrže vlakna psyllium i soja.
9. Kakva pravila vrijede prije vađenja krvi?
Da bi nalaz bio relevantan, prilikom određivanja vrijednosti kolesterola u krvi valja se pridržavati sljedećeg:
● 48 sati prije uzimanja uzorka krvi izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost, ne uzimati alkohol
● 24 sata prije uzimanja uzorka krvi jesti uobičajene obroke, ali ne premasne
● 12 sati prije uzimanja uzorka krvi ne jesti nikakvu hranu, ne piti alkohol, kavu i ne pušiti, voda je dopuštena
● vađenje krvi treba odgoditi za barem osam tjedana ako smo preboljeli akutni infarkt srca, akutnu bakterijsku ili virusnu infekciju, imali tešku traumu ili kiruršku operaciju.
10. Može li se s povišenim kolesterolom na operativni zahvat?
Povišene vrijednosti kolesterola nisu kontraindikacija za bilo koji operativni zahvat, naravno ako navedeni poremećaj ne uvjetuje neku drugu bolest koja bi onda značila povišeni rizik za operativni zahvat, odnosno za opću anesteziju.
FOTO: ISTOCK
Povišeni kolesterol može biti nasljedan i ne smije ga se ignorirati jer za posljedicu ima ubrzanu arterosklerozu i ranu smrt.
11. Treba li prekinuti liječenje ako se vrijednosti normaliziraju?
Patološki lipidogram vrlo je često uzrokovan nepravilnom prehranom pa bolesnici uz lijek i promjenu životnih navika mogu postići normalne vrijednosti kolesterola, koje mogu održavati uz dijetu, a bez lijeka. Ipak, najčešće je potrebno uzimati lijek trajno jer se nakon prestanka uzimanja lijeka vrijednosti kolesterola vrate na staro. Naravno, kod bolesnika koji su preboljeli kardiovaskularni incident, npr. srčani udar, uzimanje ovih lijekova treba biti trajno neovisno o nalazu kolesterola i kada se postignu željene vrijednosti.
12. Što znači manjak kolesterola u krvi?
Bilo kakvo odstupanje razine masnoća u krvi od granica normale nije dobro, nije dobro ako ga ima previše, ali nije dobro ni ako ga je premalo. S niskim razinama kolesterola čovjek se može osjećati loše, a istraživanja su pokazala da nizak kolesterol utječe na smanjenje serotonina, odgovornog za dobro raspoloženje, pa posljedično može doći do depresije i agresivnosti. Pokazalo se da postoji povezanost između preniske razine kolesterola i veće učestalosti raka debelog crijeva i oštećenja jetre.
13. Kako povišeni kolesterol utječe na krvne žile?
U proizvodnji i transportu kolesterola sudjeluju lipoproteini različite gustoće: VLDL (lipoproteini vrlo niske gustoće), LDL (niske gustoće), HDL (visoke gustoće). Za negativan utjecaj na krvne žile izuzetno je važan LDL kolesterol, karakteriziran visokim udjelom slabo vezanog kolesterola koji se prenosi prema stanicama organizma. Kada stigne do stijenke arterija, kolesterol se odlaže na nju te daljnjim taloženjem kalcija i triglicerida nastaje čvrsta masa koja se naziva aterosklerotski plak. Postupnim povećanjem plakova sužava se lumen arterija, a posljedica je lošija opskrba tkiva krvlju i kisikom (ishemija). Važno je znati da HDL vraća kolesterol u jetru iz tkiva i smatra se zaštitnim lipoproteinom, tj. za razliku od LDL-a, poželjno je da je njegova koncentracija u krvi viša. Uz povišen nalaz HDL-a smanjen je rizik od krvožilnih bolesti.
14. Kakva je veza između spola, dobi i vrijednosti kolesterola?
Veću sklonost za povišene vrijednosti kolesterola imaju muškarci te žene kod kojih je nastala preuranjena menopauza. Estrogen (ženski spolni hormon) općenito smanjuje koncentraciju kolesterola u krvi, dok androgeni (muški spolni hormoni) povećavaju vrijednosti LDL kolesterola u krvi. Žene u generativnoj dobi, prije menopauze, rijetko se moraju brinuti o razinama kolesterola. Kolesterol niske gustoće lipoproteina (LDL) manje je važan od kolesterola visoke gustoće lipoproteina (HDL) za žene svih dobnih skupina i za muškarce starije od šezdeset i pet godina. To znači da je za većinu populacije važnije imati visok HDL nego nizak LDL. Aterosklerotska bolest počinje u ranom djetinjstvu i desetljećima sporo napreduje. Učestalost i težina bolesti, a time i dob u kojoj će vjerojatno uzrokovati oštećenja tkiva ili organa, ovise o mnogim čimbenicima, od kojih su neki konstitucionalni pa stoga nepromjenjivi, a ostali su stečeni i podložni nadzoru. U dobi između 40. i 60. godine više je nego peterostruki porast učestalosti infarkta miokarda. Muškarci su mnogo podložniji razvoju ateroskleroze nego žene. Ta razlika se gubi nakon menopauze, tako da se učestalost infarkta miokarda u oba spola izjednačuje u sedmom ili osmom desetljeću života.
15. Što povišeni kolesterol čini našem organizmu?
Najopasnija posljedica hiperkolesterolemije je odlaganje (taloženje) viška kolesterola u organizmu u stijene krvnih žila, ponajprije arterija (ateroskleroza). Aterosklerotske nakupine dovode do sužavanja krvnih žila i smanjenja njihove elastičnosti te posljedično do smanjenog protoka krvi i povećanog arterijskog krvnog tlaka. Ateroskleroza je neposredni rizični faktor za nastanak brojnih krvožilnih bolesti kao što su angina pektoris, srčani i moždani udar, bolesti bubrega, bolesti arterija okrajina.
16. Kada početi liječenje povišenog kolesterola?
Kod osoba kod kojih ne postoje rizični faktori, a razina LDL kolesterola prelazi graničnu vrijednost, ne preporučuje se snižavanje razine kolesterola lijekovima. Dijeta za povišeni kolesterol može biti vrlo učinkovita, no tek promjena stila života, uz uvođenje redovitog kretanja (pola sata do jedan sat dnevno) povoljno će se odraziti na vrijednosti masnoća u krvi, ali i na kvalitetu života uopće. Liječenje povišene razine kolesterola lijekovima nužno je kod svih s aterosklerotskom bolesti srca i krvnih žila (sekundarna prevencija), kod onih s obiteljskom hiperkolesterolemijom te kod nekih osoba bez očite bolesti (primarna prevencija) ako opće mjere nisu učinkovite. Bolesnicima s izrazito visokim vrijednostima LDL-a (LDL >5,17 mmol/L) ili izračunatim visokim kardiovaskularnim rizikom hipolipemici se u terapiju uključuju od početka liječenja, uz opće mjere. Važno je naglasiti da je prije odluke o uvođenju lijekova bolesnicima s visokim vrijednostima kolesterola, a s niskim kardiovaskularnim rizikom, važno učiniti dodatnu laboratorijsku dijagnostiku i isključiti neke druge bolesti metabolizma. U velikog broja bolesnika liječenjem osnovne bolesti normalizirat će se i kolesterol.
17. Je li povišeni kolesterol nasljedan?
Postoji pet tipova nasljednih poremećaja metabolizma masti u organizmu (hiperlipoproteinemije) koji imaju drugačiji profil masti u krvi, a nose i različite zdravstvene rizike. Prema procjeni, u Hrvatskoj je učestalost pojave hiperlipoproteinemije tipa II (obiteljska hiperkolesterolemija) između 1:250 i 1:500 stanovnika. Ovaj nasljedni poremećaj za posljedicu ima ubrzanu aterosklerozu i ranu smrt, obično zbog srčanog udara. Osobe s ovim, nasljednim oblikom imaju visoku razinu LDL kolesterola u krvi. Jedan od šest muškaraca s tim poremećajem doživi srčani udar do 40., a dva od tri do 60. godine života. Žene s ovim poremećajem također imaju povećan rizik, ali opasnost nastupa kasnije – jedna od dviju žena s tim poremećajem dobit će srčani udar do 55. godine.
FOTO: ISTOCK
Povišene vrijednosti kolesterola u trudnoći nisu znak za uzbunu, ali ipak treba voditi računa o uravnoteženoj prehrani.
18. Što ako se tijekom trudnoće povisi kolesterol?
Kolesterol je nužan za sintezu ženskih spolnih hormona, estrogena i progesterona. Oni su vitalno važni za održavanje trudnoće i za razvoj ploda (mozak i udovi). Stoga povišene vrijednosti kolesterola u trudnoći nisu problem koji zahtijeva liječenje. Valja znati da vrijednosti kolesterola u trudnoći normalno rastu 25-50%, većim dijelom HDL (dobar kolesterol). Ipak, preporuka je održavati balansiranu dijetu u trudnoći. Ona se sastoji od voća, povrća, vlakana i tjelovježbe. U rijetkim slučajevima povišeni kolesterol u trudnoći može dovesti do povišenja krvnog tlaka trudnice, a sniženi kolesterol do prijevremenog poroda.
19. Može li povišeni kolesterol uzrokovati erektilnu disfunkciju?
Utjecaj povišenog kolesterola na koronarne krvne žile je općepoznat. Veza između povišenog kolesterola i erektilne disfunkcije (ED) je manje poznata. Povišen LDL kolesterol (loš kolesterol) dovodi do stvaranja naslaga u unutrašnjosti arterija. Ti plakovi smanjuju njihov promjer i ometaju dotok arterijske krvi u penis. Kako se radi o vrlo tankim arterijama, tanjim od koronarnih, svako suženje smanjuje protok eksponencijalno. Erektilna disfunkcija uz povišeni kolesterol, pogotovo kod mlađih bolesnika, upućuje na moguće probleme s koronarnim žilama u budućnosti. Desetak objavljenih studija pokazalo je da uzimanje statina (lijekova za snižavanje kolesterola) može ne samo statistički smanjiti rizik od infarkta srca nego i popraviti potenciju. Prema tome uzimanje statina uz urednu razinu kolesterola neće popraviti potenciju.
20. Utječe li povišeni kolesterol na zdravlje očiju i kako?
Povećana koncentracija kolesterola i triglicerida u krvi naziva se hiperlipidemija. Osim dobro poznatih sistemskih učinaka na krvne žile u tijelu poput povećanog rizika za razvoj ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, hiperlipidemija se također može odraziti na očima i biti rani znak upozorenja za pacijenta.
Manifestacije hiperlipidemije na očima mogu biti od krajnje estetskih do opasnih mikrovaskularnih komplikacija koje mogu dovesti do slabljenja ili čak gubitka vida.
Na pojedinim pacijentima (pogotovo u sklopu nasljednih hiperlipidemija) katkad se na bjeloočnici u cirkumferenciji rožnice mogu vidjeti bjelkasto-žućkaste nakupine, zbog čega se pacijenti prvo jave liječniku radi estetske smetnje. Te nakupine nisu opasne, ali liječnik tada treba preporučiti sistemsku obradu pacijenta te liječenje kolesterola i visokih masnoća prehranom ili tabletama. Drugi najčešći razlog estetske smetnje jest nakupina masnoća na koži vjeđa u vidu plakova koje se zovu ksantelazme. Takvi se pacijenti zbog estetske smetnje najčešće podvrgavaju kirurškom zahvatu koji je vrlo jednostavan i radi se u lokalnoj anesteziji. Međutim, iako nije opasnost za vid, pojava takvih plakova znak je za uzbunu.
Hiperlipidemija i povišeni kolesterol nisu bolest samo starije generacije. Dapače, pacijenti koji se javljaju zbog ksantelazmi i estetskih smetnji najčešće su mlađe ili srednje dobi te najčešće i ne znaju da imaju povišen kolesterol. Kod takvih pacijenata tada se radi od nasljednoj obiteljskoj hiperlipidemiji.
Najozbiljnije komplikacije na očima su tzv. mikrovaskularne komplikacije u vidu začepljenja sitnih krvnih žilica u oku, najčešće u obliku tromboze centralne vene oka ili njenih ogranaka. Ovisno o jačini tromboze, tada može doći i do jakog slabljenja ili čak gubitka vida ako se stanje ne liječi.
Simptomi uključuju naglo slabljenje vida, ispad vidnog polja, krvarenje u oku ili centralnu mrlju pred okom. Komplikacije tromboze centralne retinalne vene danas se uspješno mogu liječiti takozvanim anti VEGF injekcijama i katkad laserom, koji smanjuju krvarenje i oteklinu na retini koji su posljedica tromboze. Rjeđi su, ali opasniji tzv. Hollenhorstovi kolesterolski plakovi, koji se najčešće otkidaju iz područja karotidne arterije ili aorte te dolaze u oko. Mogu biti asimptomatski, ali katkad mogu izazvati i infarkt oka, odnosno retinalne arterije, koji nažalost ima lošu prognozu za vid. Kod pacijenata koji imaju estetske smetnje na očima u vidu ksantelazmi, zbog čega najčešće i dolaze, treba pregledati očnu pozadinu jer se i ranije mogu vidjeti znakovi aterosklerotskih promjena na arterijama i venama. Pacijenti s dijabetesom često imaju i hiperlipidemiju, koja dodatno otežava liječenje dijabetičke retinopatije jer vrlo često imaju izražene tzv. lipidne ili masne eksudate u žutoj pjegi. Hiperlipidemija je vrlo podmukla bolest i pacijenti često i ne znaju da je imaju dok se ne razviju ozbiljne vaskularne komplikacije. Stoga je važno napomenuti da pregled očiju može to pokazati. piše
