Zašto zaboravljamo? I kako poboljšati pamćenje. Stručnjaci koji proučavaju pamćenje slažu se barem u jednoj stvari – što se više trudimo ostati umno aktivni, to nas pamćenje bolje služi. Osim toga, mozak se ne može prepuniti informacijama. Baš naprotiv, naša sposobnost pamćenja stalno se povećava. Što više znamo, više novih informacija možemo usvojiti.
Znanstvenici su šaroliko i veliko društvo, pa se ni oni ne mogu složiti baš u svemu. Ipak, mnogi od njih smatraju da je naše kratkotrajno i dugotrajno pamćenje odvojeno. I dok su mogućnosti kratkotrajnog pamćenja ograničene, mogućnosti dugotrajnog čine se neiscrpnima. Kolike su mogućnosti kratkotrajnog pamćenja? Ni tu nema jedinstvenog mišljenja, ali brojke se kreću oko četiri do devet informacija. Provjerite ovo tako da dvije minute pokušate zapamtiti listu različitih nepovezanih riječi. Kasnije pokušajte napisati riječi koje ste upamtili.
Informacije koje u mozgu pohranjujemo tijekom cijelog života mogu se usporediti s ogromnim kamionom u kojem nikada nećemo prevesti više od jedne lopate pijeska. I to dodatno zbunjuje znanstvenike. No, ako su mogućnosti dugoročne memorije neograničene, koji su najčešći razlozi zaboravljanja informacije? Prof. Elizabeth Loftus sa Sveučilišta Kalifornija, Irvine, otkrila je četiri glavna razloga zaboravnosti: neuspješno vraćanje informacija iz pamćenja, interferencija, neuspješno pohranjivanje informacija u pamćenje te namjerno zaboravljanje informacija povezanih s traumatičnim događajem.
1. Neuspješno vraćanje informacija iz pamćenja
Dogodilo vam se da je dio neke informacije jednostavno ispario iz vašeg uma? Ili vam je nešto na vrhu jezika, ali nikako da se sjetite? Ovo se zna, po teoriji propadanja, javiti ako se sjećanjima rijetko pristupa, pa ona s vremenom propadaju. Ovoj teoriji ne ide u prilog to što čak i sjećanja na koja nismo dugo pomislili mogu biti stabilna i dugotrajna.
2. Interferencija
Po drugoj teoriji jedna sjećanja utječu ili ometaju druga sjećanja. Ako je informacija vrlo slična nekoj prethodnoj, ova interferencija ili ‘šum memorije’ javlja se češće.
Postoje dvije osnovne vrste interferencije:
– proaktivna interferencija, kod koje staro sjećanje onemogućava ili otežava pamćenje novih informacija
– retroaktivna interferencija, koja se javlja ako nova informacija ometa prisjećanje već naučenih informacija
3. Neuspjeh pohranjivanja informacija u pamćenje odmah na početku
Ponekad gubitak informacija ima manje veze s pamćenjem, a više s činjenicom da ona nikad nije dospjela u dugotrajnu memoriju. Naime, mnoge manje detalje nekih predmeta ili događaja nikad ni ne zapamtimo dovoljno dobro.
4. Namjerno zaboravljanje stvari povezanih s traumatičnim događajem
Ponekad se trudimo zaboraviti, posebno ono što nas je uznemirilo. Dva glavna načina su svjesno potiskivanje, što je svjesni oblik zaboravnosti, te nesvjesno potiskivanje. Međutim, svi se psiholozi ne slažu s time da postoji nesvjesno potiskivanje. Treba imati i na umu da se pamćenje održava podsjećanjem i pričanjem, a traumatska sjećanja obično nisu predmet rasprave, niti ih se želimo prisjećati
Poboljšajte pamćenje
Tehnike pamćenja
Ponavljanje, pamćenje dužih brojeva i lomljenje na manje dijelove, upotreba akrostiha, lociranje pojmova, stvaranje priče, korištenje melodija (djeca tako zapamte abecedu)…
Čitanje
Kako možete popraviti pamćenje? Tajna uspjeha leži u umnoj aktivnosti. Čitanje je jedan od najboljih načina da potaknete mozak na aktivnost. Brazilski neurolog Ivan Izquierdo kaže: ‘Kad čovjek pročita riječ ‘drvo’, kroz njegov um u nekoliko stotinki sekunde prolete sjećanja na sva drveća koja je vidio u životu. Sve se to događa nesvjesno.’ Smatra i da ta vrsta umne aktivnosti u određenoj mjeri štiti mozak od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije.
Pomagala
Ako zapišete nećete moći zaboraviti. Iako preveliko oslanjanje na pomagala, podsjetnike i kalendare, može stvoriti neku vrstu mentalne lijenosti, ako s pamćenjem već imate problema, važne stvari ipak zapišite na papir ili unesite u podsjetnik na mobitelu ili računalu.
Stvaranje ‘mentalnih slika’
Ako često zamećete ključeve ili dokumente, prilikom ostavljanja ili slaganja predmeta zastanite na par sekundi i stvorite mentalnu sliku mjesta, kao i obližnjih predmeta.
Testiranje je odlično za jačanje pamćenja
Učenje i ponavljanje bez testiranja nije toliko djelotvorno kao učenje i ponavljanje nakon kojeg ide testiranje zapamćenih informacija. Znanstvenici su utvrdili da je testiranje jedan od najboljih načina za dobro pamćenje, te da studenti koji uče, a naknadno nisu ispitani slabije pamte informacije od onih koji su prošli testiranje.
Mozak: neuroni, sinapse, neurotransmiteri
Osnovne stanice mozga — neuroni — ustvari se i ne dotiču. Odijeljeni su sinapsama, sitnim prostorima promjera manjeg od desettisućinke milimetra. Te praznine premošćuju kemijske tvari, neurotransmitere, od kojih je poznato njih 30, no mozak ih možda ima daleko više. Ti se kemijski signali primaju na kraju neurona preko labirinta sitnih vlakana koji se zovu dendriti. Zatim se signali prenose na drugi kraj neurona preko živčanog vlakna zvanog akson. U neuronima su signali električne prirode, a na prekidima (sinapsama) kemijske. Tako možemo reći da su prijenosi živčanih signala elektrokemijske prirode. Svaki impuls je iste snage, no intenzitet signala ovisi o frekvenciji impulsa, koja može iznositi i tisuću u sekundi.
Nije nam u potpunosti jasno koje se točno promjene zbivaju u mozgu prilikom učenja. No, eksperimentalni dokazi ukazuju da se prilikom učenja, osobito na početku života, formiraju bolje veze i oslobađa više kemijske tvari koja premošćuje prekide (sinapse) među neuronima. Stalnom upotrebom jačaju te veze i sposobnost učenja se pojačava. Putevi koji se često istovremeno aktiviraju na neki način jačaju, dakle kroz upotrebu jačamo moć zapažanja. Mentalne snage neupotrebom iščezavaju. Naime, i mozak se, kao i mišić, jača upotrebom, a slabi ako se ne koristi.
Što još zbunjuje znanstvenike?
Informacije koje u mozgu pohranjujemo tijekom cijelog života mogu se usporediti s ogromnim kamionom u kojem nikada nećemo prevesti više od jedne lopate pijeska. I to dodatno zbunjuje znanstvenike. No, ako su mogućnosti dugoročne memorije neograničene, koji su najčešći razlozi zaboravljanja informacije? piše
