Detalje će Vlada objaviti u travnju, demografi kažu – uzalud sve ako ne raste kvaliteta života u domovini.
U siječnju ove godine 174 nezaposlene osobe dobile su preko Zavoda za zapošljavanje 75.000 do 100.000 kuna za pokretanje privatnog biznisa. Onima koji su se udružili s više nezaposlenih državna pomoć mogla se popeti do 320.000 kuna. Tko od njih preživi godinu dana i uplaćuje doprinose, državi ne mora vratiti ništa, piše Večernji list.
Dorada siječanjskog plana
Premijer A. Plenković, a nakon njega i ministar rada Josip Aladrović otkrili su da će financijski poduprijeti povratak iseljenih građana tako što će državne mjere zapošljavanja proširiti i na tu skupinu građana. Detalji će se znati u travnju, ali može se očekivati da će financijske potpore povratnicima biti slične o onima koje se već isplaćuju za samozapošljavanje. U programu koji je krenuo od siječnja stoji da se pravo na potpore za samozapošljavanje odnosi i na povratnike iz zemalja EU. Moguće je da dorađeni plan, poticanje povratka neće suziti samo na EU.
Visina potpore za samozapošljavanje određuje se prema području u kojem osoba ima prebivalište i pokreće posao te je ona za najrazvijenije sredine 75 tisuća kuna, a za siromašnije 100.000 kuna. Isplata se može podebljati kombiniranjem više mjera.
Ministar Aladrović najavljuje da će se nove mjere širiti u dva smjera te će poticati migracije unutar domaćeg tržišta rada, ali i povratak onih koji su napustili Hrvatsku. Na novčane naknade, po tome, moći će računati građani koji se u potrazi za poslom odluče preseliti iz Zagreba ili Istre u Slavoniju ili Liku, na primjer, ali i stotine tisuća privremeno iseljenih koji su napustili Hrvatsku.
“U ovom trenutku više o tome ne mogu reći jer se moramo konzultirati sa socijalnim partnerima”, kazao je Aladrović. Kriteriji bi trebali propisati dob povratnika koji mogu računati na financijsku potporu za otvaranje tvrtke, ali i to koliko treba boraviti u inozemstvu da bi konkurirali za povratničke poticaje.
Baltičke zemlje prve su krenule u promociju povratka iseljenih te im nude pomoć oko smještaja, školovanja djece, plaćanja troškova preseljenja, potpore za pokretanje biznisa. Interes je manji od očekivanja. U Letoniju se 2018. vratilo samo 218 obitelji, dvjestotinjak je iskazalo namjeru.
Hrvatska će 2020. za poticanje zapošljavanja nezaposlenih izdvojiti nešto više od milijarde kuna, u što bi se trebale uklopiti i nove mjere za pšovratnike. Većina novca namijenjen je ljudima koji samostalno ili udruženi s drugima pokreću privatni biznis. Demograf Dražen Živić kaže da su sve mjere koje mogu pridonijeti demografskoj revitalizaciji dobrodošle, ali dodaje:
‘Ključan je domaći teren’
“Najbolje mjere one koje djeluju na stanovništvo u Hrvatskoj. Ako se poboljša kvaliteta života u Hrvatskoj, činite korak naprijed prema povratku iseljenih. Neće imati smisla financijski podupirati povratak iseljenih ako istodobno zbog političkih i gospodarskih razloga u zemlji olakšavate ljudima odluku o odlasku. Uz mjere za povratak iseljenih paralelno treba dizati kvalitetu života građana pa ćemo imati manji potencijal za iseljavanje i veći potencijal za useljavanje”, kaže Živić. I demograf Anđelko Akrap govori da mjere za povratak iseljenih treba pozdraviti, ali i da trebaju biti u sklopu migracijske politike, koja se mora kreirati: “Pažnju treba usmjeriti na dugogodišnje depopulacijske prostore i manje gradove. Nama radnici trebaju zbog održivosti javnih sustava, a ulaganje u povratak iseljenih jeftinije je nego uvoz strane radne snage jer su troškovi integracije stranaca vrlo visoki. Moramo napraviti bilancu radne snage, kreirati politiku gospodarskog razvoja, vidjeti kakve su potrebe gospodarstva u srednjem roku. Treba činiti i sve da se zadrži postojeće stanovništvo i voditi računa o dugoročnom problemu – da su razvijenim zemljama poželjni radnici s ovih prostora jer se lakše integriraju”. Piše
