Alergije nisu u potpunosti izlječive, pa je teško kontrolirati simptome, osobito ako su bolesnici jako senzibilizirani. No u tome mogu pomoći ljekoviti pripravci poput čaja od koprive.
Imunološki sustav alergičnih ljudi bezazleno zrnce peluda doživljava kao strano tijelo, pa se organizam priprema za obranu.
Zato se javljaju neugodni simptomi koji mogu blaži ili teži – kašljucanje, kihanje, svrbež i curenje nosa, neprohodan nos uz prisutan nazalni govor, a može se javiti i privremeni gubitak njuha. Oči svrbe, peckaju, “žuljaju” i suze, često se javljaju i podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi.
Kod težih oblika alergija mogu se javiti i otečenost grla, kašalj, teško disanje. Uz to, alergičari su često nezadovoljni, letargični, dekoncentrirani te imaju problema sa spavanjem i dnevnim aktivnostima.
Alergije nisu u potpunosti izlječive, pa je teško kontrolirati simptome, osobito ako su bolesnici jako senzibilizirani. No u tome mogu pomoći ljekoviti pripravci poput čaja od koprive, kamilice, bazge, sljeza, imele li nevena, šipka i hibiskusa. Te biljke obogaćuju organizam vitaminom C i flavonoidima, potiču njegove obrambene snage, oslobađaju ga viška toksina te djeluju protuupalno i protualergijski. Uporni kašalj smanjit će trputac, a sluz iz sljeza obložit će sluznicu dišnih putova i smanjiti iritaciju te olakšati iskašljavanje. A važna je i prehrana.
– Iz prehrane treba izbaciti namirnice koje pojačavaju stvaranja sluzi te time pogoršavaju simptome alergije – to su šećeri, proizvodi od bijelog brašna (kruh, peciva, tjestenina), kravlje mlijeko te industrijski prerađena hrana puna aditiva. Organizam treba ojačati voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama (vitamin E ima antihistaminska i antialergijska svojstva), esencijalnim masnim kiselima (riba, hladno prešana biljna ulja, orašasti plodovi, sjemenke), te probiotičkim bakterijama (domaći kefir) – kaže fitoterapeutkinja Žalac.
Alergičari neka budu oprezni pri inhaliranju hipertonične otopine
Ispiranje nosa ili inhaliranje izotonične otopine NaCl redovito se preporučuje alergičarima s respiratornim simptomima u svrhu vlaženja, čišćenja, ispiranja sluznice dišnih putova, pa tako i bolesnicima s alergijskim rinitisom ili kašljem. Kako alergičari često imaju hiprereaktivne dišne putove, neka budu oprezni pri inhaliranju hipertonične otopine soli, pa i pri odlascima u ‘slane sobe’, govori prof. Mirjana Turkalj.
Prehranu biste svakako trebali individualizirati
Prehranom treba ojačati imunitet jer se alergije javljaju uglavnom kod ljudi slabijeg imuniteta. To se može postići hranom bogatom vitaminima D i E, antioksidansima i medom. No prehranu bi trebalo i individualizirati, osobito ako netko ima pridružene simptome alergije na hranu, pa zbog alergije na pelud breze ima i simptome oralnog alergijskog sindroma kad jede svježe voće (jabuke, marelice). Ako je alergičan na peludi trava ili stabala, treba biti oprezan pri unosu, primjerice, livadnog meda ili meda od kestena, ističe dr. Turkalj.
Biljke i prirodni pripravci za smanjenje simptoma alergije:
Echinacea i gingko biloba za blaže simptome Simptome pomažu djelomično ublažiti prirodni biljni lijekovi poput tinkture od kineske anđelike, vidca, crvene djeteline, koprive, stolisnika te gingko biloba i echinacea, tako što, primjerice, smanjuju neprohodnost nosa, upalu i sekreciju sluzi, objašnjava doc. dr. sc. Mirjana Turkalj iz dječje bolnice Srebrnjak.
Mažuran Dvije čajne žličice mažurana prelijte s 2 dl kipuće vode, poklopite te procijedite nakon 10 minuta. Tim čajem ispirite nosnice, a možete i vatu natopljenu čajem držati neko vrijeme u nosnicama. Mažuran djeluje protiv upala u nosu, hunjavice i peludne groznice.
Maslinovo ulje Namažite unutrašnjost nosnica maslinovim uljem svaki put prije izlaska na otvoreno. Sloj maslinova ulja stvara mehaničku barijeru u sluznici nosa, koja sprečava prodor alergena i time alergijsku reakciju u dišnim putovima.
Vodena iscrpina od bijelog sljeza Dvije žličice korijena bijelog sljeza namočiti nekoliko sati (ili tijekom noći) u 2 dl hladne vode. Procijeđenu otopinu kapajte u nos više puta na dan. Svaki dan pripremite svježu iscrpinu.
Eterično ulje eukaliptusa Eukaliptus olakšava disanje, djeluje protiv začepljenog nosa i sprečava spazam bronha. Tijekom dana stavite nekoliko kapi eteričnog ulja u “duft” lampicu, a prije spavanja na rubove jastučnice.
Čajna mješavina protiv alergije
Sastojci:
30 g koprive
20 g šipka
20 g trpuca
15 g crnog sljeza
15 g bazge
10 g majčine dušice
Priprema: Pomiješajte sve biljke pa dvije žlice mješavine prelijte litrom vruće vode, ostavite pola sata i procijedite. Pijte pomalo tijekom dana. Kopriva je prirodni antihistaminik, te djeluje protiv svih vrsta alergija. Bogata je željezom i vitaminom C, a ujedno čisti krv i jetru, što je čini idealnom biljkom protiv proljetnog umora, slabe koncentracije i imuniteta.
Šipak ili pasja ruža izuzetni su prirodni izvori vitamina C. Trputac djeluje kao prirodni antibiotik, osobito blagotvoran za dišne organe. Crni sljez svojom sluzi štiti sluznice dišnih organa i djeluje protuuupalno. Ljekovitim djelovanjem protiv alergija dišnih organa ističu se i bazga, divizma, plućnjak, jaglac te majčina dušica.
Hrvatima najviše šteti pelud trava
Peludna zrnca biljaka koje se oprašuju pomoću vjetra spadaju u snažne alergene jer tijekom cvatnje te biljke u atmosferu ispuštaju iznimno velik broj peludnih zrnaca, koja se potom mogu slobodno transportirati na velike udaljenosti, više od nekoliko stotina kilometara, objašnjava dipl. ing. biologije Anita Vucić iz Službe za zdravstvenu ekologiju i zaštitu okoliša Zavoda za javno zdravstvo Zadar.
Početak peludne sezone ovisi o geografsko-klimatskom području i vegetacijskom pokrovu pojedinog područja, kao i o utjecaju meteoroloških faktora, pa je u 2017. izrazito hladan siječanj nakratko odgodio početak peludne sezone. No s prvim toplijim danima u kojima su dnevne temperature postupno rasle, nastupio je pravi početak peludne sezone.
Na kontinentu peludna sezona počinje cvjetanjem biljaka iz skupine drveća – johe, lijeske i čempresa. Postupno im se pridružuju jasen, grab, topola, platana, brijest, a početkom proljeća kreće cvjetanje breze. U isto vrijeme očekuje se i početak polinacije trava. U ljetnim mjesecima cvatu korovne biljke poput ambrozije, govore dr. sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing., te Ana Večenaj, dipl. ing., iz Laboratorija za aerobiologiju NZJZ “Dr. Andrija Štampar”.
U primorskoj atmosferi izrazitu dominaciju imaju peludna zrnca iz porodice čempresa (Cupressaceae), koja su prisutna u zraku gotovo cijelu godinu, a maksimalne vrijednosti dostižu u rano proljeće, od veljače do travnja. Tijekom proljeća dominantna su zrnca iz skupine trava (Poaceae) te peludna zrnca sveprisutne korovne vrste iz porodice kopriva – crkvina (Parietaria judaica L.), čija se peludna zrnca smatraju alergenima, objašnjava biologinja Vucić. Valja znati i da su u Hrvatskoj ljudi najviše alergični na pelud trava (čija polinacija počinje od travnja i najdulje traje), stabala, pa tek onda korova.
Opasnih 30 Peludna groznica u Hrvatskoj je dva puta češća u gradovima nego u ruralnim mjestima. Čak je 30 biljaka s alergenom peludi, od najmanje do vrlo alergenih, te se razlikuju od primorskih do kontinentalnih dijelova države.
Primorje Krajem ljeta u primorskoj se Hrvatskoj bilježi porast peludnih zrnaca iz skupine korova, uz naglasak na još niske do umjerene koncentracije peludnih zrnaca izuzetno alergene ambrozije.
Kontinent zemlje Breza i ambrozija u kontinentalnoj su Hrvatskoj najjači alergeni. Breza cvate sredinom ožujka te vrlo brzo proizvodi velike koncentracije peludi. Ambrozija cvate krajem srpnja, a vrhunac dostiže krajem kolovoza i početkom rujna.
Pratite prognozu svaki dan
– Na stranicama zavoda (www.stampar.hr) svakodnevno se objavljuju podaci o prisutnosti alergene peludi u zraku u Zagrebu, kao i u 17 drugih gradova u Hrvatskoj. Poznavanje prostorne i vremenske dinamike peludnih zrnaca te vremenske prognoze (temperatura, vlažnost, vjetrovi) može dati korisne bioprognostičke podatke koji alergičnima na pelud omogućuju bolju zaštitu te organiziranje svakodnevnog života s ciljem izbjegavanja određenih peludnih alergena i prevenciji simptoma – kažu iz zavoda “Dr. Andrija Štampar”. piše
