Uspjeli dobiti milijune iz fondova EU

763

Dosad je iz europskih fondova u Hrvatsku povučeno svega 60 posto ponuđenog novca. No, oni koji su se u tom procesu okušali, iako tvrde da put nije bio nimalo lak, uspjeli su ostvariti zacrtano. Među njima su i četiri rekordera po povučenom novcu.

Novac

Hrvatska će u prve dvije godine članstva u EU moći povući 3,5 milijardi kuna iz fondova EU. Koliko ćemo u tome uspjeti ovisi o nama, no prema dosadašnjim iskustvima iskorišteno je čak 60 posto ponuđenog novca. Među tvrtkama kojima je to pošlo za rukom su i četiri rekordera koja su “vukla” novac iz programa SAPARD. Riječ je o sirani Gligora iz Kolana na otoku Pagu, tvrtki Ostrea iz Benkovca, Glazir iz Sesveta i o Paškoj sirani.

Kontrole provjeravaju izvedbu projekta. Sirana Gligora bespovratno je iz programa SAPARD do sada dobila 7,9 milijuna kuna, dok je u siranu ukupno uložila tri milijuna eura. Tri godine je trebalo od ideje do ostvarenja projekta. Prošle je godine otvorila nove pogone, čime je značajno proširila kapacitete proizvodnje i do 20 tisuća litara mlijeka dnevno, uz godišnju proizvodnju 500 tona sira, među kojima je najpoznatiji paški sir Gligora.

“Kontrole su vrlo stroge, ovih dana nam dolaze inspektori EU koji ne kontroliraju kako ste utrošili novac, nego odgovara li izvedba svih radova projektu. Cijelu smo investiciju sami financirali kreditom, a sredstva EU iskoristili smo za povrat dijela kredita, odnosno smanjenje glavnice. Ići ćemo na još jedan natječaj iz IPARD-a, ali manji, od 150 do 200 tisuća eura, za nabavu dodatne opreme”, izjavio je vlasnik sirane Šime Gligora, sin vlasnika Ivana Gligora.

‘Problem su pravila’. Tvrtka za preradu ribe Ostrea iz Novih Stankovaca kod Benkovca iz SAPARD-a je povukla 10 milijuna kuna. S radom je počela u kolovozu prošle godine, kada je sagrađen novi objekt vrijedan 55 milijuna kuna. S preradom ribe krenula je prije 11 godina, a s 50 zaposlenih je uspijevala posoliti 500 tona ribe. “Vlastiti prostor nam je trebao za daljnji razvoj. Prve godine preseljenja već smo preradili 4.500 tona inćuna, a od proljeća do kolovoza zapošljavamo oko 300 ljudi”, kazao je za Jutarnji list direktor Ostree Neven Badurina, koji tvrdi da nije bio problem napisati projekt te da su uvjeti bili vrlo razumljivi.
“Unutar mjesec dana prikupili smo svu potrebnu dokumentaciju. Lokalna samouprava nam je pomogla oko dobivanja dozvola za gradnju, a građevinsku smo dobili za četiri dana. U kolovozu je predan projekt, u rujnu smo dobili obavijest da je prihvaćen, a već u listopadu su nam na račun sjela i sredstva iz programa. Komisija SAPARD-a došla je nakon što je projekt prihvaćen. Sve su rigorozno pregledali, pa čak i porijeklo naručenih materijala za gradnju tvornice koji su morali biti proizvedeni u Hrvatskoj ili u EU. Problem su pravila. Treba ih hitno mijenjati, jer će se teško povući znatnija sredstva iz fondova. Mi sada planiramo ulaganje od oko šest milijuna eura u liniju za proizvodnju, a prema sadašnjim pravilima se ne može dobiti sredstva za ulaganje u postojeći izvozni broj nego samo za novi”, kaže Badurina.

Kompleksan proces. Tvrtka Glazir iz Sesveta povukla je 9,2 milijuna kuna. “Već pripremamo novi projekt kojim ćemo tražiti sredstva, ovaj put iz programa IPARD”, priznali su u prehrambenoj tvrtki Glazir. U jesen prošle godine ta je tvrtka s 22 zaposlenih otvorila novi pogon u blizini Zagreba. Cijela investicija bila je teška 25 milijuna kuna. Uz novac iz programa SAPARD, ostatak su osigurali u EBRD-u.
“Nije bilo lako. Sam proces je vrlo kompleksan, ima puno propisa od kojih se ne smije odstupiti. Važno je dobro razraditi projekt prije prijave jer svaka kasnija izmjena izaziva komplikacije. S obzirom na to da su rokovi u četvrtom krugu, na koji smo se javili, bili kratki, odustali smo od dijela već odobrenog novca jer bi nam odobravanje tih izmjena uzelo vrijeme. Puno smo naučili, a drugi put će biti lakše”, kazala je Zdenka Kovačević Balen, izvršna direktorica Glazira za Jutarnji list.

Zbog nepravilnosti se može izgubiti novac. I Paška sirana financirala se iz Europskog fonda i to s 9,8 milijuna kuna. Novi pogon Paške sirane sagrađen je u zgradi veličine više od 1.800 četvornih metara, u koju su ugrađeni moderni uređaji za proizvodnju paškog sira.

“Lokalna samouprava nam nije pomogla ništa, a najveću smo pomoć imali od SAPARD agencije. Na prvi smo se natječaj javili 2006. godine, tada nismo uspjeli, a sljedeći je bio u kolovozu iduće godine. Ugovor smo potpisali sredinom kolovoza te godine. Morali smo financirati čitavu investiciju vrijednu 30 milijuna kuna, a nakon toga smo dobivali sredstva, i to najviše 50 posto od investicije s limitom od 10 milijuna kuna, koliko smo i tražili”, kazao je Ante Oštarić, tehnički direktor. Uvjeta za dobivanje novca je, tvrdi, bilo puno.

“Osnovni uvjet je da se bavite djelatnošću za koju ste dobili novce, a i to da oprema mora biti iz Hrvatske ili iz EU. U veljači 2009. dobili smo sredstva i još smo pod revizijom koja traje pet godina. Ako uoče bilo kakve nepravilnosti, mogu zatražiti povrat sredstava”, kazao je Oštarić. 
piše