Pravilno postavite staklenike u svoj vrt! Konstrukcije postavite na južnu stranu, ali pripazite da to mjesto bude zaštićeno od vjetra. Važno je odabrati i kvalitetne materijale, i zbog čvrstoće i zbog zdravlja.
Plastenik ili staklenik jedan je od ključnih priručnih alata u uzgoju povrća i biljaka i u privatne i u komercijalne svrhe, a pri njegovu planiranju važan je odabir mjesta i izbor materijala.
S obzirom da su topliji dani sada već konstanta i nema straha od pretjerano lošeg vremena, početak proljeća može biti idealan trenutak za planiranje, odnosno postavljanje konstrukcije plastenika/staklenika u vrt kako bi na vrijeme bio spreman za prvo korištenje.
Ako se postavlja u već isplaniranom vrtu, valja voditi računa da odabrano mjesto bude u dijelu vrta koje se manje koristi. Mjesto treba biti osunčano, poželjno je da bude okrenuto na južnu stranu te zaštićeno od vjetra. Dobru zaštitu može pružiti, primjerice, zid bilo kojeg čvrstog objekta.
– Plastenik ili staklenik nikad ne valja postaviti ispod stabla jer ga grane, sjeme ili plodovi mogu oštetiti. Ne valja ni pretjerivati ni s dimenzijama, bolji je manji a kvalitetniji koji će odoljeti atmosferskim neprilikama – naglašava Mile Drača, voditelj ekologije u Udruzi O.A.Z.A., naglašavajući kako valja voditi brigu da postavljena konstrukcija bude uklopljena u okoliš.
Na tržištu postoji cijela paleta proizvoda, a pri odabiru gotovih valja birati samo one od specijaliziranih tvrtki jer bi u protivnom kemikalije i druge tvari, primjerice, iz folija mogle završiti i u posađenim kulturama.
Konstrukcija za plastenike može biti plastična, metalna ili od savitljivog drva poput lijeske ili vrbe. Priručni materijal za natkrivanje zasađenih kultura može biti običan najlon ili folija za plastenike. Folija, iako skuplja, ima prednosti jer je izdržljivija, ne puca na suncu i bolje štiti od UV zračenja. Dobrodošli su i klinovi za sidrenje folije te kopče za pričvršćivanje. Za gradnju staklenika mogu poslužiti i stara prozorska krila. Prije postavljanja plastenika/staklenika treba očistiti prostor od korova i nepoželjnog materijala. Jednako je važno i održavanje.
– Biljne ostatke trebamo redovito uklanjati iz plastenika te ih obvezno dezinficirati kako bi se uništili štetnici koji mogu prezimiti i na -20 stupnjeva. Obično se skriju se između folije i nosača. Osim plastenika, potrebno je dezinficirati alate, gajbe i kontejnere, bez obzira na to jesu li od stiropora ili plastični, čaše za proizvodnju presadnica, vezivo, zapravo sve što smo koristili – ističe Judita Gerber, mag. ing. agr., poljoprivredna savjetnica u Savjetodavnoj službi.
Plastenike/staklenike treba nadgledati cijele godine. Kad god je to moguće, u blizini staklenika treba organizirati skupljanje kišnice koja se može koristiti i za zalijevanje i za hlađenje. Bunarska voda se ne preporučuje. Geotermalna voda najjeftiniji je izvor energije i dobrodošla je za upotrebu, a nedostatak je skup sustav čišćenja vode jer je nužna deferizacija i dekalcinacija termalne vode, za što je potrebno i posebno postrojenje. Treba ih i redovito prozračivati. Time se sprečava pojava gljivica.
Grijanje i hlađenje
U većem dijelu naše zemlje staklenike/plastenike valja zimi grijati, a ljeti hladiti. Istraživanja su pokazala kako je podno grijanje (grijanje zemlje) puno učinkovitije od grijanja zraka. Za grijanje se mogu koristiti niskotemperaturne grijaće folije s infracrvenim isijavanjem, ali i mnogi drugi sustavi. O tome koji izabrati najbolje se konzultirati sa stručnjacima i poslušati njihov savjet.
Za hlađenje je preporučljiv sustav s vodom koji se zasniva se na centrifugalnom raspršivanju vodenih čestica u vodoravnom mlazu. Raspršena voda uzima za isparavanje toplinu iz zraka i tako ga hladi. Hlađenje je oko 10 do 15°C. piše
