Tiha epidemija skraćuje život Hrvatima. Na udaru je čak 62% stanovništva, podaci su više nego alarmantni, cijeli bi zdravstveni sustav mogao potonuti.
Predebelim muškarcima starima između 20 i 39 godina očekivani životni vijek kraći je 8,4 godine
Nastavi li se trend porasta broja debelih u svijetu, vrlo brzo mogao bi premašiti milijardu. Ni Hrvatska nije izuzetak, o čemu svjedoči činjenica da 62 posto odraslih ima ili višak kilograma ili su debeli.
No, s tih više od dva milijuna muškaraca i žena s viškom kilograma hrvatski zdravstveni sustav bavi se samo kada treba liječiti visoki krvni tlak, dijabetes tipa 2, visoke masnoće u krvi… S prevencijom ide puno teže. Upravo o tome kako spriječiti, a ne samo liječiti govorit će se sutra na Dan borbe protiv prekomjerne tjelesne težine, a sve ne bi li se konačno krenulo obrnutim od dosadašnjeg smjera, s posebnim naglaskom na edukaciju mladih o potrebi usvajanja zdravih životnih navika.
Alarmantni podaci
Podaci za Hrvatsku više su nego alarmantni jer debeo je svaki peti građanin, ali u dobi od 45 do 54 godine svaki treći muškarac i svaka treća žena, dok svaki drugi ima višak kilograma. Koliko debljina utječe na zdravlje drugih organa najbolje govori podatak da je među muškarcima koji su imali moždani udar 66 posto bilo s viškom kilograma, a kod žena 75 posto. Među pacijentima s visokim krvnim tlakom 78 posto muškaraca ima prekomjernu težinu, kao i 74 posto žena. Višak kilograma glavni je krivac i za dijabetes tipa 2. Čak 79 posto muškaraca i 84 posto žena sa šećernom bolešću u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu. Zadnje procjene govore da u Hrvatskoj ima oko 350.000 dijabetičara tipa 2, a registriranih je 240.000.
Kraći i lošiji život
“Mladi koji su u dobi od 20 do 39 godina bili pretili smanjit će broj godina zdravog života. Muškarcima će one biti kraće za 18,8, a ženama 19,1 godinu. Skratit će im se život, i to muškarcima za 8,4 godine, a ženama za 6,1 godinu”, objašnjava dijabetolog prof. dr. Željko Metelko, inače dobro upoznat s problemom debljine u Hrvatskoj i u svijetu i jedan od predavača na konferenciji koja će se održati u Zagrebu. Dodaje da se u prevenciju debljine moraju uključiti i druga ministarstva, a ne samo Ministarstvo zdravstva. Naglašava da bi, primjerice, Ministarstvo obrazovanja u školama i vrtićima trebalo više pažnje posvetiti tjelesnoj aktivnosti i zdravoj prehrani. I Ministarstvo financija bi trebalo više oporezovati one koji proizvode masnu hranu ili onu s viškom šećera i soli…
“Nažalost, mi još ne znamo koliko liječenje posljedica debljine, odnosno komplikacija koje nastaju kao posljedica štetnih i neodgovornih životnih navika ukupno košta hrvatsko zdravstvo”, upozorava prof. dr. Metelko. Napominje da je osobito pogubna debljina u ranoj životnoj dobi pa će tako oni muškarci koji su jako debeli u dobi od 20 do 39 godina skratiti svoj život za 8,4 godine, a žene za 6,1 godinu. Najgore je što će se tim istim muškarcima zdravo razdoblje života skratiti za 18,8 godina, a ženama za 19,1 godinu.
Dijabetes tipa 2, bolesti srca, visok krvni tlak, artritis, loša probava, žučni kamenci, rak, neplodnost samo su neke posljedice viška kilograma o kojima malo tko razmišlja dok se kilogrami povećavaju. U konačnici to znači ne samo kraći život nego i njegovu lošiju kvalitetu, povećavanje troškova liječenja u uvijek pretankom zdravstvenom novčaniku.
Ključna prevencija
Da sve manje brinemo o višku kilograma, govore i svjetski podaci.
“Prije samo 20 godina dijabetes tipa 2 bio je na 27. mjestu vodećih svjetskih zdravstvenih problema. No, 2005. godine popeo se na 18., da bi prije godinu dana već stigao na 15. mjesto”, kaže prof. dr. Metelko. Dodaje da tome uz prevelike obroke pridonose i premala konzumacija voća i povrća, niska razina tjelesne aktivnosti, pušenje i alkohol. Na nacionalnoj razini trebalo bi se založiti, primjerice, za zabranu reklamiranja hrane nakon 18 sati.
U svijetu očito vlada pandemija debljine, što potvrđuju i podaci Svjetske zdravstvene organizacije.
“Samo prevencija debljine i osobna motivacija pacijenata s viškom kilograma da promijene životne navike mogu imati uspjeh”, ističe prof. dr. Metelko. Krajnji je trenutak da se što prije razbudimo jer u suprotnom bi se moglo dogoditi da i zdravstveni sustav potone pod viškom kilograma vlastite nacije. piše
