Jedan gradski park zbog njih je pust: ‘Očerupale su mi psića…’
Napadi na ljude i kućne ljubimce, buka zbog koje ne mogu spavati i smeće koje vade iz koševa te razbacuju po parkovima svakodnevni su problemi stanovnika Sigeta koji muku muče s vranama.
Već očajni, u Udruzi građana Siget došli su na ideju da u kvart dovedu sokola ili jastreba kako bi rastjerao vrane i riješio njihove probleme.
Jeftino rješenje
– Zbog jako puno upita građana i susjeda odlučili smo poslušati ljude i pokrenuti promjene u naselju. Ovo je potpuno prirodno i jeftino rješenje koje bi smanjilo populaciju sive vrane i vratilo ravnotežu u eko sustav.
Ne želimo da vrane nestanu nego da se vrate ptice koje su one rastjerale. Ovime ne stradava niti jedna životinja i efikasnije je od rušenja gnijezda koje trenutno radi Zrinjevac, jer se time među vranama stvara agresija – rekla je Gordana Pasanec, potpredsjednica Udruge građana Siget koja je pokrenula inicijativu.
Dozvolu za sokolara stanari su tražili od Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i Gradskog uredu za poljoprivredu i šumarstvo te trenutno čekaju odgovor.
Naime, kako su nam rekli iz Ministarstva zaštite okoliša, oni izdaju dopuštenja uzgajivačima koji se bave uzgojem ptica grabljivica u RH, dok je puštanje sokolarskih ptica u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede koje nam do zaključenja broja nije poslalo odgovor.
Prema slobodnoj procjeni Udruge građana Siget, sokolara bi platili oko 200 kuna. Došao bi preko zime, prije sezone gniježđenja, dva-tri puta pustio sokola, odnosno jastreba, i na taj način rastjerao vrane.
Hrpa gnijezda
– Do sada smo zabilježili dva napada na ljude, a ugrožena su i djeca jer postoje gnijezda uz dječji vrtić. Najviše je bilo napada na pse, znaju ih čerupati i skupljati pseću dlaku za gnijezdo. Teško je prebrojiti koliko ih je, ali sigurno svako treće drvo ima po dva-tri gnijezda. U Parku mladenaca je izbrojano čak 30-ak gnijezda – ističe Pasanec.
Osim u Sigetu, problem postoji i u ostalim kvartovima, od Dugava, Kajzerice, Vrbika do Remetinca gdje zbog vrana u jedan park ljudi već godinama ne zalaze.
– Livada u Remetinečkom gaju je već godinama pusta zbog vrana. Klupe su zaprljane izmetom, a ljudi koji žive u blizini ne mogu imati otvorene prozore zbog buke koju ptice stvaraju – kaže Pasanec.
Predsjednik mjesnog odbora Dugave, Branko Premec, kaže nam da je na jednom stablu u parku izbrojio 16 gnijezda.
– Stvaraju nam dosta problema. Jako grakću, izbacuju sadržaj iz kanti i napadaju ljude. Problem su u čitavom Novom Zagrebu – kaže Premec.
Javna rasprava
Dodaje da su dopuštenje za skidanje gnijezda zatražili još u ožujku, ali ga još uvijek nisu dobili. O rješavanju problema uz pomoć jastrebova još nisu čuli, kaže Premec, ali ne odbacuju ni taj način.
Upravo zato potpredsjednica Udruge građana Sigeta Gordana Pasanec kaže da se nadaju kako će njihovu inicijativu proširiti na više kvartova diljem grada.
– Organizirat ćemo sastanak s ostalim udrugama građana, trenutno dogovaramo termin koji bi svima odgovarao, ali nadamo se da će biti već ovaj tjedan – kaže Pasanec.
Problema koji muči brojne kvartove svjesni su i u gradskoj upravi te su odlučili tome stati na kraj. Kako doznajemo, uskoro će se održati javna rasprava o prijedlogu Programa zaštite divljači izvan granica lovišta, prema kojem će Grad napokon poduzeti mjere za rješenje ovog problema. Smatra se kako je 23 tisuće vrana, koliko ih ima u gradu, previše, te će koristiti i metodu sokolarenja.
Pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu Emil Tuk pojašnjava kako će Grad financirati smanjivanje broja vrana.
– Još uvijek nije odlučeno hoće li se provedba povjeriti nekoj ustanovi ili nekome iz lovačkog saveza, ili ćemo pak angažirati nekog trećeg. O tome ćemo kada Program bude usvojen. Sigurno je da će Grad plaćati sve što se radi, ako procjena bude da je najbolji način za smanjenje broja vrana sokolar, onda ćemo platiti sokolara – kaže Tuk.
Sokolari pojašnjavaju kako je, zapravo, jastreb najbolja ptica za rastjerivanje vrana, te da se upravo on koristi za to. Nijedna vrana pritom neće stradati, kažu nam dva stručnjaka s kojima smo razgovarali, kojima je jako bitno da se napomene kako nije riječ o tome da će jastrebovi ubiti vrane. Prema dostupnim podacima, u cijeloj Hrvatskoj trenutno ima 200 uzgojenih lovnih jastreba.
Predatori
– To je biološka zaštita, a ne lov. Vrane su jako inteligentne i kad shvate da se na njihovom teritoriju nalazi predator, neće tamo imati gnijezda. Odletjet će dalje u potrazi za sigurnijim područjem. Ako sokolar često dolazi u kvart i jastreb je s njim, vrane će se preseliti na neko sigurnije područje – kaže sokolar Željko Šumatić, koji ima dva jastreba. Živi na Pantovčaku i u blizini mjesta gdje svoje ptice pušta da lete – nema vrana.
Sokolar Željko Šumatić ima dva jastreba, živi na Pantovčaku i tamo gdje svoje ptice pušta da lete vrana – nema
Slično je primijetio i sokolar Josip Bezić, koji svog Feniksa pušta da leti u šumi blizu konjičkog kluba na Jarunu. Otkako to radi, zaposlenici kluba su mu rekli kako im vrane više ne kradu hranu za konje. Otišle su s tog područja, tako da je sad tamo sve puno ptica koje su one nekog prije potisnule, priča Josip.
– Jako volim vrane i nikad ne bih pristao da se čini išta što će im naštetiti. Mislim da je jastreb humaniji i od toga da se sijeku stabla ili mućkaju jaja. Ovako će vrane živjeti na nekom drugom prostoru, gdje nikome neće smetati, a pritom neće nastradati – smatra Josip, koji kaže da obojica imaju sokolarske licence i rado će pomoći u rješavanju problema.
“Inteligentne su i štite svoje mlade”
Ingeborg Bata iz Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP, kaže kako nije sigurna da će jastrebovi trajno potjerati vrane s nekog područja.
One su vrlo inteligentne životinje, i kada shvate da ih ta ptica zapravo ne napada i ne boravi na tom području, vratit će se na prostor koji su možda privremeno napustile.
– Osim toga, kad imaju mlade i posebno su zaštitnički nastrojene, mogle bi jastreba i napasti – kaže Bata. piše
