U redu, ljudi se boje nestašice, premda im sto puta ponavljali da će trgovine raditi i da svega ima dovoljno. Ali zašto baš toaletni papir?

Zato što je univerzalni simbol, lako prepoznatljiv, uočljiviji od konzerve graha ili pelata, tumače psiholozi. “Isticao se u dramatičnim slikama koje su širili društveni mediji jer je bio vrlo jasan. Paketi su prilično karakteristični, pa se učvrstio u svijesti ljudi kao simbol sigurnosti”, kaže Steven Taylor, autor knjige “Psihologija pandemije”.

“Ljudi osjećaju da moraju učiniti nešto da zaštite sebe i svoje obitelji jer što drugo uopće mogu napraviti osim da peru ruke i budu u izolaciji”, kaže taj profesor psihijatrije na Sveučilištu British Columbia za Japan Times.

“Zero risk bias”

Osim toga, evolucijski imamo averziju prema stvarima koje nam se gade, što se pojačava kad se ljudi osjećaju ugroženima širenjem zaraze. “I to je jedan od razloga zašto su se vezali za toaletni papir jer je njegovo značenje izbjegavanje gađenja”, tumači profesor Taylor.

Ekonomisti pak objašnjavaju da su ljudi skloniji okrenuti se borbi protiv manje opasnosti kako bi izbjegli suočavanje s većim rizikom koji od njih traži ozbiljniji i skuplji angažman. To je poznato kao “zero risk bias”. Farasat Bokhari, stručnjak za ekonomiju zdravlja s britanskog Sveučilišta East Anglia, kaže da ljudi s malo uloženog novca žele osjetiti da imaju kontrolu.

Zato odlazimo u dućan i kupujemo ono što si možemo priuštiti, što možemo dugo čuvati, a sigurni smo da ćemo to upotrijebiti. Možda smo mogli kupiti veću zalihu smrznutog mesa ili konzervi, ali tu je već veća šansa da ćemo skupo platiti nešto što ćemo na kraju najvjerojatnije baciti.

Društvene mreže

Većina današnjih ljudskih reakcija na koronavirus stručnjacima je poznata iz istraživanja prijašnjih pandemija, među ostalim velike epidemije španjolske gripe 1918. koja je ubila 50 milijuna ljudi. Amerikanci su također panično harali po dućanima i drogerijama, praveći kućne zalihe. Onda se govorilo da je riječ o njemačkom biološkom oružju, dok se danas priča da su virus podmetnuli Kinezi, odnosno Amerikanci – ovisi s kime razgovarate.

Ključne u stvaranju popularnosti toaletnog papira bile su društvene mreže, slažu se i drugi. Usporedo sa širenjem zaraze proširile su se fotografije praznih polica na kojima su trebali biti toaletni papir i sredstva za dezinfekciju. To ne mora značiti da se ljudi ponašaju neracionalno, ističu psiholozi. Ako si dobio informaciju da ćeš uskoro morati u neku vrstu izolacije, neke stvari postaju jako važne. I ako potom saznaš da drugi ljudi masovno kupuju te stvari i da će vrlo skoro police ostati prazne, naravno da odjednom i ti želiš izaći i to kupiti, tumači profesor Reicher.

Dakle, ljudi ne paničare, nego donose racionalne odluke na osnovi informacija koje su im na raspolaganju. A informacije mogu biti pogrešne ili manjkave. Ako su vas naveli da mislite da su svi ostali krenuli u paničnu kupovinu, krenut ćete i vi. “Ako su vas naveli da vjerujete da se svi ostali ponašaju iracionalno, tada ima smisla da se i vi ponašate na isti način”, tumači Stephen Reicher. A društvene mreže dijele fotografije praznih polica, ali nitko ne dijeli one iz dobro popunjenih trgovina.

Trgovci u SAD-u i Kanadi još su prije tjedan dana počeli ograničavati količinu toaletnog papira koju možete odjednom kupiti, prenosi CNN. U Australiji su angažirali zaštitare da čuvaju police s papirom. S jedne strane, panična kupnja izaziva paničnu kupnju, strah od nestašice tako izaziva nestašicu. S druge strane, što je točno nezdravo u pravljenju zaliha? To bi moglo biti praktično, kaže Frank Farley, bivši predsjednik Američkog psihološkog udruženja. Koronavirus je potaknuo svojevrsnu psihologiju preživljavanja u kojoj smo prisiljeni maksimalno boraviti kod kuće, što znači da je dobro ako smo se opskrbili osnovnim potrepštinama. “Napokon, ako ga ponestane, čime ćemo ga zamijeniti”, pita američki profesor.

Izlaz u nuždi

Australci su odgovorili i na to pitanje – novinama. Tamo je toaletni papir planuo, pa su australske novine izašle s dodatnih osam stranica kako bi svojim čitateljima ponudile izlaz u nuždi. No toaletni papir se većinom kupuje iz istog razloga zbog kojeg ljudi i prave zalihe: da bi vratili osjećaj kontrole, kaže psiholog Baruch Fischoff. Piše