Meso prouzročuje manje bolesti nego voće i povrće. Ovo su potencijalno opasne namirnice. Prirodno gnojivo može biti opasno ako nije zrelo prije posipanja jer svježe može biti puno opasnih patogenih mikroorganizama.
Jedna jabuka na dan tjera doktora van, narodna je krilatica za koju bi mnogi rekli da je 100% točna. No ne i uvijek. Voće i povrće može nam doći i glave čemu je jedan od najboljih dokaza epidemija Escherichije coli koja je prije nekoliko godina u Njemačkoj i nekoliko drugih zemalja ubila više desetaka ljudi i neopravdano uništila veliki broj proizvođača krastavaca, rajčica i zelene salate na koje je pala sumnja.
Domaće i organsko, a opasno
Uzrok je na kraju nađen u svježim klicama soje koje su se zalijevale vodom onečišćenom fekalijama pa nije čudno što se sve više današnjih analiza, a i statistika RASFF-a (Sustava brzog uzbunjivanja o hrani u EU) “klade” na voće i povrće po pitanju zdravstvene neispravnosti. Oni prema RASFF-u zauzimaju prvo mjesto ljestvice “opasnosti”, a slijede riba, orašasti plodovi i sjemenke. A da u tome ima istine, pokazalo je i 10-godišnje istraživanje bolesti i hospitalizacija izazvanih različitim vrstama hrane koje je proveo američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti. “Zdrave” namirnice, uključujući voće i povrće, bile su, tvrde, odgovorne u 46% slučajeva bolesti, a meso i perad u 22%. Čak i kad se hvalimo da je domaće i organsko, najopasnije može biti lisnato povrće, špinat i salata koji u najekstremnijim slučajevima mogu izazvati i zatajenje bubrega. I to samo zato što voće i povrće uglavnom jedemo sirovo – i neoprano!
– Ne bih se direktno složila da je povrće i voće opasnije od mesa i neke druge lako pokvarljive hrane, ali može biti ako ga se jede direktno sa zemlje – kaže dr. sc. Ivančica Kovaček, voditeljica Odjela za mikrobiološke analize Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Sve voće i povrće koje jedemo obavezno moramo oprati, čime se sprečava najmanje 98% potencijalnih problema. Ne treba vjerovati čak ni prijateljima i rodbini kad vam kažu da je to što su vam donijeli iz svog vrta organsko, neprskano… i da se odmah može jesti s tla ili s drveta.
– Možda su po tlu hodale životinje i kukci i ostavljali izmet, ptice nebeske slale svoje projektile… – kaže ona ističući kako i prirodno gnojivo u vrtovima i na njivama može biti opasno. Treba biti zrelo prije posipanja, nikako svježe, inače na njemu može biti puno opasnih patogenih mikroorganizama poput salmonele, E. coli, stafilokoka… A dok nas kumeki i kumice na tržnicama uvjeravaju kako je i njihovo voće i povrće zdravo i neoprano, činjenica je da ne znamo ni tko ga je brao. U Zavodu su nalazili i salmonelu na jagodama, E. coli i na trešnjama… čemu je najčešće razlog nepranje ruku nakon zahoda. Od 10 svježe cijeđenih sokova naranče svojedobno uzetih iz naših kafića samo su dva prošla na ispitu. U jednom je nađen i E. coli, a ostali su imali barem kvasce i plijesni, kakvi se obično nalaze na oštećenim dijelovima biljaka.
– Jedna pljesniva naranča kontaminirat će ostale, a posljedice bi se izbjegle da se prije guljenja ili cijeđenja operu – napominje dr. Kovaček .
Kod mesa je pak najbitnija dobra termička obrada.
– Od zdrave, svježe zaklane životinje meso je sterilno i obično se naknadno zagadi nepravilnim rukovanjem ljudi, prljavim priborom i površinama, “truleks” krpama kojima neki brišu meso… – nabraja dr. Kovaček.
Smrtonosne bakterije
Najopasnije je meso izrezano na manje komade, mljeveno, pakirano mlado meso poput piletine puno vode u kojemu se lako množe bakterije… No za razliku od voća i povrća, kod mesa je često puno lakše uočiti promjene, kvarenje i gadan miris, a ako su i izostali mirisi i već se razvile bakterije, dobrom termičkom obradom mesa opasnost će se svesti na minimum.
Velika grupa enterobakterija fekalnog porijekla, salmonela i E.coli koje su vrlo često patogene, mogu doći i iz crijeva životinja. U svinjetini se u mišićima može nalaziti opasan parazit trihinele, zbog kojega svaka svinja prije puštanja u promet mora na uzorkovanje, dok se drugi paraziti poput metilja i trakavice u nas rijetko nalaze.
Hrvatsku je nedavno potresao i smrtni slučaj djeteta zbog salmonele u jajima. No dr. Kovaček kaže kako su jaja u nas prema analizama uglavnom dobra.
Mlijeko se lako zagadi i u primarnoj proizvodnji, a kod njega je najopasnija listerija, pogotovo za trudnice, jako malu djecu, teško bolesne osobe…
– No dobro je da se termičkom obradom bakterije salmonele i E. coli ubijaju već na 60 stupnjeva, a listerije na oko 71 stupanj, ovisno je li mlijeko već bilo pasterizirano ili ne – objašnjava dr. Kovaček ističući kako je teško reći koja je bakterija najopasnija za čovjeka jer sve ovisi i o dozi.
Svaka, čak i one bakterije koje uobičajeno ne uzrokuju infekcije, kod osjetljivih pojedinaca mogu biti smrtonosne. Samo što je to češće kod E. coli i listerije, a relativno rijetko kod salmonela i nekih drugih rjeđih uzročnika trovanja hranom.
Krastavci
Prije nekoliko godina Hrvatska je Makedoniji vratila 34 tone krastavaca jer je u njima pronađena velika količina pesticida
Naranče
Od 10 svježe cijeđenih sokova naranče uzetih iz naših kafića, samo su dva prošla na ispitu. U jednom je nađena i E.coli, a ostali su imali kvasce i plijesni
Jagode
U Zavodu za javno zdravstvo bilo je slučajeva da se na jagodama donesenim na analizu pronađe salmonela
Trešnje
Bez obzira na uvjeravanje na tržnicama o zdravom voću i povrću, u nas je bilo slučajeva da je na trešnjama pronađena E.coli. piše
