Nastojimo proširiti centar grada i pokazati da dobar sadržaj može opstati i u zapadnom dijelu Ilice, tvrde pokretači ovog projekta.
Jedna od najstarijih, jedna od najdužih, glavna zagrebačka ulica, svima omiljena lokacija, kultna, nezamjenjiva… Riječ je, naravno, o Ilici koja unatoč svojoj slavnoj prošlosti nije otporna na zub vremena. Stoga se, nažalost, ne može zažmiriti na činjenicu da je, osim svih nabrojenih epiteta, opisuju i karakteristike poput – napuštena, zapuštena, oronula, razbijenih izloga, išarana…
Fasade nisu dovoljne
To je prepoznala i skupina entuzijasta okupljenih u projekt “Readymade“ čiji je cilj regeneracija i revitalizacija Ilice.
– Želimo vratiti život ovamo jer je sada situacija jako loša. Ima sve više napuštenih prostora koji propadaju, a ovo bi trebao biti centar života u gradu – rekli su Ivana Nikolić Popović i Aleksandar Battista Ilić, idejni začetnici projekta koji je počeo prošlog tjedna, a trebao bi trajati čak pet godina kroz više faza. Prvi ciklus traje do petka, a riječ je zapravo o kulturno-umjetničkom projektu koji uključuje izložbe, radionice, predavanja… Većina se organizira u zapuštenim prostorima u Ilici za koje su dobili dozvolu od Grada da ih koriste za potrebe projekta. Tako se do kraja tjedna u inače trulim zgradama na brojevima 69, 87 i 124 može sudjelovati na nizu događanja poput okruglih stolova, prezentacija, projekcija filmova… Također, festivalu su se pridružili i već otvorene galerije, ustanove i ugostiteljski objekti iz Ilice, poput Akademije likovnih umjetnosti pa se i tamo održavaju događanja.
– Mi ne želimo ovim projektom napraviti od Ilice primarno umjetničku ulicu, ali umjetnost je oduvijek pokretala promjene, pa se i sada nadamo da ćemo izložbama, predavanjima i umjetničkim radionicama potaknuti ljude da se trgnu te da će se pokrenuti i buđenje trgovine, obrtnika, turizma te života u Ilici općenito – objasnila je umjetnica koja je i sama više od 20 godina živjela u Ilici kod Britanca, a voljela bi se jednog dana i vratiti. Međutim, smatra da ta ulica sada nije nimalo privlačna. Stoga bi je, napominje, trebalo i urbanistički te arhitektonski urediti.
– Pritom ne mislimo samo na uređenja fasada o kojima se u zadnje vrijeme priča. To je poželjno, ali nije dovoljno samo urediti pročelja, a da u prostorima nema ničega, dok dvorišta trunu – kazala je Nikolić Popović te dodala kako je ključno, osim vizualnog uređenja, vratiti dobar sadržaj u Ilicu koji će je učiniti zanimljivom.
Treba proširiti centar
– Sada je ljudima interesantno samo prvih nekoliko stotina metara Ilice, a centar grada čini mali prostor od jednog kilometra kvadratnog oko Trga, do Frankopanske i Zrinjevca. Mi želimo proširiti centar grada i pokazati da dobar sadržaj može opstati i u zapadnom dijelu Ilice – istaknuo je pak Aleksandar Battista Ilić, inače dekan Akademije likovnih umjetnosti. On je napravio i film o propasti Ilice, a kako bi podigao svijest o tom problemu kreirao je velike šarene skulpture koje su postavljene duž Ilice. Njihovo šarenilo, kaže, u kontrastu je s gradskim sivilom, a cilj je da potaknu na razmišljanje. Stanarima iz Ilice su podijeljene i razglednice u sandučiće kojima ih se poziva da se uključe u projekt, a prve su reakcije za sada odlične. piše
