Tipični simptomi srčanog udara su bol u prsištu koju bolesnici često opisuju kao stezanje ili pritisak. Može se širiti u lijevu ruku ili rame (rjeđe desno), ili u obje ruke, čeljust ili u leđa.
Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrtnosti u svijetu, od kojih godišnje umire 17,3 milijuna ljudi. Procjenjuje se da će njihov broj rasti te da će do 2030. čak 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati od bolesti srca i krvnih žila. Ni Hrvatska ne stoji ništa bolje. Bolesti krvožilnog sustava glavni su uzrok smrtnosti i u našoj zemlji.
Godišnje zbog njih umire oko 9000 građana, što znači da svakog sata jedan stanovnik Hrvatske umre od iznenadne srčane smrti. No prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji, najmanje 80 posto prijevremenih smrti zbog bolesti srca i krvnih žila može se izbjeći, prvenstveno ako se počnu izbjegavati osnovni rizični čimbenici, kao što su pušenje, loše prehrambene navike i nedostatak fizičke aktivnosti, a mnogi životi mogli bi biti spašeni kad bi ljudi naučili prepoznati simptome udara, osobito one atipične, koje nikad ne bismo povezali sa srcem.
– Glavni ili tipični simptomi srčanog udara su bol u prsištu koju bolesnici često opisuju kao stezanje ili pritisak. Može se širiti u lijevu ruku ili rame (rjeđe desno), ili u obje ruke, čeljust ili u leđa. Bolesnici su blijede i znojem orošene kože – kaže dr. med. Ileana Lučić – Renaud, zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba. Ističe kako je rano prepoznavanje simptoma i što ranije javljanje liječniku presudno za preživljavanje infarkta.
– Pridruženi simptomi mogu biti mučnina i povraćanje i često se ne shvaćaju kao tipični znakovi. Mnogi bolesnici nemaju klasične manifestacije, a kod drugih, poglavito starijih ljudi i onih sa šećernom bolešću, bol ni ne mora biti glavna tegoba.
Upravo zbog toga što simptomi nisu klasični, pa se infarkt teže prepoznaje i pomoć liječnika zatraži kasnije, ova skupina bolesnika ima visoku stopu smrtnosti. No čak i kad pacijent stigne liječniku na vrijeme, simptomi mogu navesti na pogrešnu dijagnozu.
– Bol u prsima je općenito najčešći simptom zbog kojeg ljudi zatraže pomoć u hitnoj službi. No nije svaka bol u prsima uvijek znak srčanog udara. Ona može biti povezana s nizom drugih problema, među kojima su perikarditis, pleuritis, plućna embolija, pneumotoraks. Drugu krajnost čini i oko 30 posto srčanih udara koji su bez bolova (tzv. silent) – ističe doc. dr. sc. Marijan Kirin, pročelnik Zavoda za hitnu i intenzivnu medicinu Klinike za unutarnje bolesti u KB-u Dubrava, u kojoj mjesečno obrade od 80 do 100 pacijenata s infarktom.
Dodaje kako se procjenjuje da 8-10 posto bolesnika u hitnoj službi s kliničkom slikom akutnog koronarnog sindroma budu neprepoznati i otpušteni kući.
– Ključno je prepoznati simptome i analizirati EKG, nakon čega valja postaviti radnu dijagnozu, dakle ne čekati prispijeće laboratorijskih pokazatelja miokardne nekroze – kaže naš sugovornik na temelju dugogodišnjeg iskustva u Hitnoj. Dodaje kako je atipična slika češća kod mlađih ljudi (u dobi od 25. do 40.), ili u starijih iznad 75 godina, kao i u bolesnika s dijabetesom, te posebno u žena.
– EKG može biti od presudne koristi u prosudbi bolesnika s drugim uzrocima boli u prsima (perikarditis, pleuritis, plućna embolija, pneumotoraks), no liječnici moraju imati na umu da normalan EKG u bolesnika sa simptomima boli u prsima ne isključuje akutni koronarni sindrom. Naime, pouzdanost EKG-a u dijagnostici infarkta je u 3/4 slučaja.
Simptomi: Oko trećina pacijenata ne osjeti bol u prsima
Bol kod angine pectoris, koja se može javljati mjesecima prije infarkta kod fizičkog napora, traje 10-ak minuta i prestaje s odmaranjem. Ova manifestacija koronarne bolesti nije hitno stanje, ali je simptom koji upućuje na problem koji se može riještiti i spriječiti infarkt, upozorava doc. dr. sc. Ivan Gornik, pročelnik Centra za hitnu medicinu KBC-a Zagreb, u kojem se mjesečno dijagnosticira više od 100 infarkta miokarda. Ukratko, osjećate li bol ili stezanje u prsima tijekom težeg rada ili bavljenja spotom, čak i ako bol uskoro prestaje, javite se liječniku.
Kad je riječ o boli kod infarkta, ishemička bol u prsima karakterizirana je češće kao nelagoda, a bolesnici je opisuju kao stiskanje, stezanje, pritisak, pečenje, žgaravicu, osjećaj pojasa oko prsiju, punoću u psima, čvor u sredini prsa, težinu na prsima, knedlu u grlu i zubobolju ako se bol širi u donju vilicu, kaže kardiolog prof. dr. sc. Nikša Drinković iz Poliklinike Drinković. Dodaje kako bol kod infarkta nije oštra kao ubod nožem ili iglom.
– Dok kod angine pektoris bol najčešće izaziva fizička aktivnost ili uzrujavanje i traje kratko (najčešće 2-5 minuta), kod infarkta je bol prisutna u mirovanju, u pravilu traje dulje od 30 minuta i širi se u ruku ili obje ruke. Stoga je trajanje bola ili nelagode u prsima dulje od 20 minuta sa širenjem u obje ruke indikativno za infarkt – upozorava.
Također, bol kod infarkta nije smještena u jednoj točki nego se radi o difuznoj boli u prsima, koja se, osim u ramena i ruke (nadlakticu i podlakticu), može širiti u gornji dio trbuha, šaku, prste, vrat, donju vilicu, zube donje vilice, pa i između lopatica.
Procjenjuje se da oko trećina pacijenata ne osjeti bol u prsima i većinu tipičnih simptoma.
– U žena su češće atipične boli u prsima i/ili simptomi kao što su zaduha, umor i malaksalost, što je jedan od razloga zbog kojih se često kasnije pristupa liječenju infarkta – napominje dr. Kirin.
Rizični čimbenici
– visoke vrijednosti kolesterola u krvi
– pušenje
– povišen krvi tlak
– šećerna bolest
– fizička neaktivnost
– psihička napetost, stres i tjeskoba
– prekomjerna debljina (posebno masne naslage oko trbuha)
– dob i spol
– naslijeđe
emocionalni stres (za Hrvatsku je važno naglasiti da ulogu imaju i kolektivni ili univerzalni stresovi koji pogađaju i širu populaciju, poput diskriminacije, socijalne nepravde, egzodusa ili ratne katastrofe – tako je tijekom Domovinskog rata zabilježena veća učestalost infarkta srca u sudionika rata).
Znanstvenici sve češće govore o ‘ženskom’ infarktu
Američki znanstvenici sve češće govore o ‘ženskoj’ vrsti infarkta, koji uzrokuje spontana disekcija koronarne arterije, skraćeno SCAD, kod kojega često izostaju uobičajeni simptomi infarkta, odnosno javlja se kod žena koje su prije toga bile zdrave, bez promjena na krvnim žilama.
– SCAD je rascjep stijenke krvne žile koji nastaje bez vanjskog čimbenika. Posljedica disekcije je smanjenje protoka kroz koronarnu arteriju, što može dovesti do infarkta ili nagle srčane smrti. Pod povećanim su rizikom žene, odnosno oko 90 posto pacijenata su žene, i to uglavnom mlađe od 50 godina – kaže doc. dr. Gornik. Oboljeli uglavnom nemaju tipične rizičke faktore kao što su pušenje, hipertenzija, šećerna bolest, višak kilograma i drugo. Pretpostavlja se da bi mogli postojati genetički faktori predispozicije za SCAD, ali nasljedna podloga još nije dovoljno istražena – dodaje.
– Predisponirajući čimbenici svakako su trudnoća (povećano pojavljivanje SCAD-a u vrijeme i neposredno nakon trudnoće), fibromuskularna displazija, nasljedne bolesti vezivnog tkiva (npr. Marfanov sindrom), sistemske upalne bolesti (npr. sistemski lupus, Crohnova bolest, sarkoidoza i dr.) i hormonska terapija. I stres može utjecati na pojavu SCAD-a; većina pacijenata povezuje pojavu SCAD-a s intenzivnim fizičkim ili psihološkim stresom, pri čemu uzrok može biti iscrpljujuće vježbanje ili druga fizička aktivnost, intenzivan emocionalan stres, napinjanje prilikom povraćanja, proljeva, kašlja – ističe naš sugovornik. S pojavom SCAD-a povezuje se i rekreativno uzimanje kokaina, amfetamina i metamfetamina.
Popratni simptomi infarkta
– nedostatak zraka
– podrigivanje
– mučnina
– loša probava
– povraćanje
– znojenje
– omaglica
– vrtoglavica
– umor
Prva pomoć kod srčanog udara
Ako sumnjate u infarkt, odmah pozovite Hitnu. Do tada osoba mora ležati, s tim da u slučaju nedostatka zraka može biti na povišenom uzglavlju ili u polusjedećem položaju. Po potrebi treba uzeti sedativ ili tabletu za normalizaciju krvnog tlaka (ako je povišen). Ako bolesnik već otprije zna za srčane probleme i ima nitroglicerin ili tablete za takvu situaciju, 1-2 mlaza ili jednu tabletu treba staviti pod jezik. Ti lijekovi mogu izazvati nestabilnost na nogama, pa je važno da osoba leži. Također, važno je što prije transportirati pacijenta do bolnice.
Top savjeti za prevenciju
Redovito kontrolirajte razinu kolesterola u krvi i smanjite ga ako je povišen (pazite na prehranu i redovito uzimajte lijekove ako vam ih je doktor prepisao)
Prestanite pušiti ili barem smanjite pušenje (rizik od srčanog udara raste s brojem popušenih cigareta)
Redovito kontrolirajte i održavajte normalnu razinu krvnog tlaka (redovito koristite lijekove koje vam je prepisao liječnik)
Ako bolujete od dijabetesa, držite šećer pod kontrolom (pazite na prehranu i redovito uzimajte terapiju)
Smršavite, odnosno riješite se masnih naslaga na trbuhu
Izbjegavajte stres, nervozu i tjeskobu
Redovito se krećite – redovite šetnje ili lagana tjelovježba pomoći će održavanju zdravlja krvnih žila i srca piše
