Ovu je “zloglasnu” domaću samoniklu biljku upravo sada najbolje iskoristiti za juhe, variva, rolade, rižota i pite!

Kopriva (lat. Urtica) je samonikla biljka iz porodice koprivovki (lat. Urticaceae), a svima je dobro poznata po svojim listovima obraslim dlačicama žarnicama koje pri dodiru izlučuju mravlju kiselinu i izazivaju iritaciju kože, pečenje te pojavu sitnog osipa. Osim pod imenom kopriva, diljem Hrvatske poznata je i po imenima kao što su žara ili žegavica.

Od davnina se koristi kao lijek, a neki zapisi navode da se još u doba starih Rimljana upotrebljavala u prehrambene svrhe, najčešće pripremljena u obliku variva ili juha. Kopriva voli vlažno tlo i direktno sunce, a često je možete naći uz puteve i ograde, gdje raste kao vjerni stanovnik vrtova i dvorišta bogatih zelenilom. Za sve koji je vole jesti bitno je znati da će se tamo gdje počne rasti, pojavljivati svake sezone. Vrijeme berbe mladih izdanaka upravo je počelo, a traje sve do rane jeseni jer kopriva cvjeta praktički cijelo ljeto. Najčešće se beru samo listovi, no mlade izdanke koje ćete koristiti za jela možete brati i sa stabljikom. Prije nego što krenete u berbu, osigurajte si dobar par rukavica. Neće vam od žarenja ruku biti ništa, dapače, kopriva potiče cirkulaciju, no ipak je bolje zaštititi se. Kako god, bitno je naglasiti da je ova biljka zdrava i hranjiva i da ju je pametno uvrstiti u svoju prehranu sada kada je počela njezina sezona. Taj mladi izdanak je esencija same koprive, idealan dio za korištenje u jelima.

BRANJE I PRIPREMA

Nepisano je pravilo da berete samo četiri gornja lista u nizu sa stabljikom. Nabranu količinu potopite u hladnu vodu, a s obzirom na to da je biljka okružena kukcima, sigurno se neki zavuku i među lišće, pa ćete ih potapanjem uspješno ukloniti. Uzmite dvije vilice i njima lagano okrećite lišće, a samim time isprat ćete i sve nečistoće. Operite koprivu u mnogo tekućine. U veću posudu ulijte vodu, posolite je i stavite da zakuha. Očišćeno bilje stavite u vrelu vodu i kratko blanširajte samo par minuta. Većom žlicom s rupicama izvadite koprivu u cjedilo kako biste odstranili višak tekućine. Vodu u kojoj se kuhala kopriva ne bacajte jer vam može poslužiti za daljnje kuhanje. Ovako pripremljenu koprivu možete koristiti kao i špinat: na malo masnoće popržite žlicu brašna, dodajte nasjeckanu blanširanu koprivu, začinite solju i češnjakom te dodajte malo tekućine u kojoj ste kuhali koprivu, a koja će doprinijeti boljem okusu.

Ovisno o količini koprive, dodajte 100 do 150 mililitara tekućine. Bitno je da malo razrijedite sastojke. Osim ovog priloga, od koprive možete napraviti i popečke, rižoto, štrudlu, ali i zlevku. U posudu stavite kukuruzno brašno, blanširanu koprivu, jaja, malo soli, vrhnje, malo masnoće i žličicu praška za pecivo, pa dobro izmiješajte. Sve to izlijte u prethodno namašćen lim i pecite u pećnici na 180 Celzijevih stupnjeva oko 35 do 40 minuta. Dobit ćete aromatičan i zasitan obrok koji možete kombinirati sa sezonskom salatom ili još kojom žlicom vrhnja. Još jedan primamljiv recept je pita od kopriva. Možete koristiti kupovne kore ili pak vučeno domaće tijesto koje ne mora biti jako tanko, kao za klasične štrudle. Bitno je naglasiti da se ne radi o rolanju u obliku štrudle, nego kore i nadjev slažete kao što se priprema baklava. Dno većeg lima za pečenje obložite masnoćom, zatim stavite jednu koru i premažite je rastopljenim maslacem koji slobodno možete malo posoliti. Zatim stavite iduću koru, sloj maslaca te nadjev koji se sastoji od blanširane nasjeckane koprive, jaja, soli te svježeg kravljeg sira ili bijelog sira u salamuri.

Nadjev rasporedite po cijeloj površini, no ne pretjerujte jer će pita inače biti gnjecava. Slažite dalje redom koru, premaz od maslaca, koru, pa tek tada nadjev i tako sve dok ne potrošite sve sastojke. Gornju koru premažite tankim slojem vrhnja u koje ste stavili jedno jaje. Pecite najmanje 45 minuta na 180 stupnjeva. Kad je pita pečena, izvadite ju iz pećnice i ostavite da se odmori minimalno deset minuta, zatim oštrim nožem oblikujte veće kocke, nešto slično kao kad režete lazanje. Ovo jelo oduševit će vas svojom sočnošću, okusom i aromom.

VARIVA I JUHE

Ako pak radite variva ili juhe, koprivu nije potrebno blanširati. Pripremu povrtne juhe radi boljeg okusa poželjno je započeti uobičajenim postupkom. Na malo masnoće popržite luk, a kada postane staklast, dodajte povrće, cvjetaču ili brokulu i koprivu. Zalijte povrtnim temeljcem, dodajte začine i skuhajte. Sastojke usitnite štapnim mikserom. Dobit ćete kremastu, okusom bogatu juhu koju možete obogatiti žlicom vrhnja ili kockicama prepečenog kruha.

Nameće se još jedna delicija u koju možete staviti blanširanu koprivu, a to je slani biskvit. Atraktivne zelene boje, biskvit u koji ste dodali koprivu nakon pečenja zarolajte u masni papir. Kada se ohladi, premažite ga namazom na bazi sira, ponovno zarolajte i režite na kriške. Bezbroj je mogućnosti što pripremiti s ovom, pomalo divljom, a opet itekako domaćom biljkom, a na vama je da otkrijete koji vam recept najviše odgovara.  Piše