Zamislite da ste izgubili sposobnost da osjećate bol. Ne biste mogli da znate da ste nagazili na ekser, da ste se opekli, ili da patite od neke potencijalno opasne bolesti. Bol je neposredan odgovor na povredu i predstavlja način prirode da nas upozori da nešto nije kako treba.
Malo je ljudi koji bol shvaćaju kao nešto dobro, pa ipak, jasno je da bol ima veoma važnu namjenu. Ukoliko nije suviše žestok i samo je povremen, onda vjerojatno i nije riječ o stvarnom problemu. Ako je bol, međutim, snažan, kroničan i ometa nas normalni, potpuni i aktivni život, onda može da se pretvori u ozbiljan problem.
Osjećaj bola prenosi se do mozga preko receptora nervnog sistema poznatih kao nosiceptori, koji su locirani po ćelom tijelu. Kada te senzitivne organe podstakne povreda ili stres, oni taj podsticaj pretvaraju u impulse koji se prenose duž određenih perifernih nervnih vlakana do kičmene moždine i naposljetku do mozga.
Narkotici, kao Što je morfij, i određene prirodne supstance koje proizvodi sam mozak, mogu da inhibiraju prenošenje impulsa bola ili da blokiraju nervne impulse koji povećavaju bol prije nego što dospiju do mozga.
Lijekovi (droge) kao što je morfij djeluju na receptore opijata kako bi iskoristili prirodne opijate, zvane endorfiní, koje organizam proizvodi da bi blokirao prenošenje bola. Problem je u tome što se kontinuiranom upotrebom smanjuje djelotvornost lijeka i, da bi se podstaklo ublažavanje bola, potrebna je sve veća doza, što dovodi do zavisnosti. Da stvar bude još gora, pretjerana upotreba sredstava za ublažavanje bolova može da dovede do toga da prestanu da djeluju, ali bol i dalje traje.
Kronični bol je još veći izazov za ljekare i iscjelitelje. Istraživači vjeruju da, u slučaju kroničnog bola, ulaz bolne poruke putem nosiceptornih neurona igra manji dio uloge Í da je, čini se, veća aktivnost pokrenuta u samom centralnom nervnom sistemu. Teorija glasi da kronični bol traje stoga što su signali bola stimulirani na način sličan onome na koji se skladiŠti memorija, čineći naposljetku ćelije hiper osjetljivima na poznatu senzaciju. Drugim recima, ćelije tu senzaciju pamte i zato je i najmanja stimulacija dovoljna da se proces pokrene.
Naučnici sada rade na razvijanju novih jedinjenja za borbu protiv kroničnog bola koji ne reagira bogzna kako na postojeće lijekove. Na crtaćim tablama zasad je nekoliko novih lijekova i, za ljude koji pate od neprekidnih bolova koji ne popuštaju, ovi novi načini liječenja možda će zaista da znače spas. Međutim, kod onih običnih bolova i probadanja koja pogađaju većinu ljudi, prirodni lijekovi mogu da učine čudo.
Vitamini
Holin i B-kompleks. — Holin i B-kompleks (B1, B2, B6) osiguravaju sirovinu za proizvodnju endorfina, prirodnih sredstava za ublažavanje bola koja postoje u organizmu. B-kompleks nam također pomaže da izađemo na kraj sa stresom, a svako ko je nekad osjećao kronične bolove, zna kakav oni stres mogu da izazovu. B-vitamina najviše ima u nerafinisanim integralnim žitaricama, kao što su pšenica, pirinač, zob i raž, zelenom lisnatom povrću, mesu, živini, ribi, jajima, koštunjavim plodovima, grahu, džigerici i pivskom kvascu.
Minerali
Bakar, kalcij i mangan — Naša ishrana – bolje rečeno, udio minerala u našoj ishrani – može da ima veze sa bolovima i probadanjima koji nisu vezani ni sa kakvom povredom, infekcijom ili kroničnom bolešću. Jedna fascinantna studija u Centru za ispitivanje ljudske ishrane, koju je sponzoriralo Odjeljenje za poljoprivredu pri vladi SAD, analizirala je zapisnike o pacijentima iz osam odvojenih proučavanja ishrane, u vezi sa lijekovima za nespecifične bolove koje su prepisivali istraživači. Svaka od tih studija ispitivala je pacijente koji su živjeli u ustanovama u kojima su se one i odvijale. Subjekti čija je ishrana bila podvrgnu¬ta najžešćim restrikcijama zahtijevali su lijekove protiv bolova tri puta češće nego oni koji su jeli normalne, redovne obroke.
Muškarci i žene u čijoj je ishrani bilo manje bakra nego što je potrebno, u mnogo većoj meri koristili su lijekove protiv bolova nego oni koji su konzumirali normalne količine bakra. Uz to, istraživači su otkrili da mlade žene uzimaju više lijekova za ublažavanje bolova u slučajevima kada im je ishrana siromašna kalcijem i manganom. Konačno, mada možda I ne tako iznenađujuće, istraživači su primijetili da gojazne mlade žene koje su bile uključene u program smanjivanja tjelesne težine zahtijevaju više sredstava za ublažavanje bola kada unošenje kalorija svedu na polovinu broja koji su dotada unosile. U ovom slučaju, psihološki faktori, kao što je osjećaj uskraćenosti, mogu da povećaju potrebu za sredstvima protiv bolova.
Blagotvorno ljekovito bilje
Kapsaicin — Vjekovima su travari preporučivali da se bolovi u mišićima i zglobovima liječe utrljavanjem u kožu paste napravljene od ljutih papričica. Znali su da pasta isprva peče, ali i da će, sa pečenjem, i bol nestati na čudesan način, i to na duže vrijeme. Ovi drevni iscjelitelji nisu znali tajnu magije koja se krije u toj pasti. Mi danas znamo da je kapsaicin, jedinjenje u ljutim papričicama koje im i daje tu veliku ljutinu, ona ista supstanca koja ublažava bol kada se nanese direktno na kožu. Utrljavanjem u kožu, krema od kapsaicina podstiče proizvodnju supstance P, kemikalije u nervnim ćelijama kože koja bolnu poruku šalje do mozga. Kapsaicin brzo lišava ćelije supstance R a kad je ona jednom iskorištena, mozak više ne zna da bi u stvari trebalo da osjeća bol i tako nas onda više ništa ne boli. Nekoliko preparata za lokalnu primjenu koji sadrže kapsaicin može da se nabavi u slobodnoj prodaji i njihova popularnost sve više raste. Aerosol sprejevi koji sadrže kapsaicin također se koriste za liječenje iznenadnih intenzivnih glavobolja koje obično zahvaćaju samo jedan dio glave.
Medunika — JoŠ 1853, njemački naučnici su koristili ekstrakte ove ljekovite biljke da bi izmislili najpoznatije sredstvo protiv bolova svih vremena —aspirin. U stvari, riječ aspirin izvedena je od acetilsalicilna kiselina, naziva jedinjenja koje sadrži medunika i latinskog naziva same biljke, spiraea, Medunika je sama po sebi siromašna salicilatom, glavnom komponentom aspirina, ali je zato manje vjerojatno da prouzrokuje želudačne probleme, koji su jedna od osnovnih propratnih pojava aspirina. Odlična je za nespecifične bolove i probadanja.
Bijela vrba — Ova biljka sadrži više salicilata nego aspirin i preporučuje se za glavobolju, groznicu, artritis, upale i ostale vrste bolova.
Ostali dodaci
D, L-fenilalanin. Ova aminokiselina može da pojaca djelovanje prirodno proizvedenih endorfina ili sredstava za ublažavanje bolova, smanjujući tako kod nekih ljudi potrebu za njima. Neka ispitivanja pokazala su da je D, L-fenilalanin od velike pomoći pri kontroliranju bolova, dok su ostala sredstva imala slabo ili nikakvo dejstvo.
Savjet
Kao prvo, sjetite se da je bol izuzetno osmišljen sistem kojim nam se daje na znanje da smo u nevolji. Ukoliko imate bolove, posjetite ljekara ili iscjelitelja ne biste li saznali njihov uzrok.
Ostala vanjska sredstva kojima može da se utiče na bol jesu biofidbek, akupunktura i meditacija. Vježbe oslobođene stresa, kao što su joga, tai-či i plivanje, mogu da pomognu u kontroliranju bola, naročito kada je on povezan s artritisom, bolom u leđima i ostalim kroničnim stanjima. piše
