Kako biste pokušali spriječiti ili barem ublažiti simptome prehlade, važno je ojačati otpornost organizma. Za podizanje i održavanje obrambene sposobnosti važna su tri faktora: prehrana, tjelovježba i psihičko stanje.
Jesen je vrijeme u kojem su česte nagle i nezdrave promjene temperature i vremena (temperaturne razlike od desetak stupnjeva u tijeku dana, jedan dan kiša, idući sunce). Nije čudo da mnogi vrlo brzo počnu kihati, šmrcati… Ukratko, s jeseni dolazi i vrijeme prehlada. Obična prehlada je akutna, najčešće afebrilna (bez povišene temperature) virusna infekcija s upalom nekih od organa gornjeg respiratornog trakta (nos, sinusi, ždrijelo, a ponekad su zahvaćeni i dušnik i bronhi). Najčešći uzročnici prehlada su rinovirusi, reovirusi i koronavirusi.
Bolest počinje naglo, nakon kratke inkubacije (jedan do tri dana), s nelagodom u grlu, osjećajem punoće u nosu, a zatim slijede kihanje i iscjedak iz nosa. Za bolest je karakteristična normalna tjelesna temperatura ili tek malo povišena.
U većini slučajeva bolest prolazi za četiri do deset dana. Predisponirajući faktori kod prehlade mogu biti emocionalni stres, pretjerani umor, sredina menstrualnog ciklusa itd. Kako biste pokušali spriječiti ili barem ublažiti simptome prehlade, važno je “ojačati” otpornost organizma. Za podizanje i održavanje obrambene sposobnosti važna su tri faktora: prehrana, tjelovježba i psihičko stanje.
Prva crta obrane
Za pravilan rad imunosnog sustava nužnom se smatra prisutnost cinka, željeza, bakra, selena te vitamina A, B6, C i E. Većine ovih nutrijenata ima u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama. Stanice obrambenog sustava posebno su osjetljive na oksidativna oštećenja i zahtijevaju optimalan unos antioksidansa (vitamina C, E, karotenoida, flavonoida i selena). Uloga je imunosnog sustava otkriti “neprijatelje” tijela i uništiti ih. Zdrava sluznica u dišnom i probavnom sustavu prva je crta obrane od napadača.
Uravnotežena prehrana
Najbolji način za održavanje dobre funkcije imunosnog sustava je konzumiranje dobro izbalansirane prehrane, redovito bavljenje umjerenom tjelesnom aktivnošću, izbjegavanje stresa i naglog mršavljenja te dovoljno kvalitetnog sna.
Nije dobro ni premalo ni previše bjelančevina – bjelančevine su najvažniji sastojci limfocita, makrofaga, protutijela… Ako prehranom unosimo premalo bjelančevina, imunosni sustav će djelovati poremećeno, a previše bjelančevina će ga oslabiti jer njihov višak uzrokuje nedostatak vitamina B6 (piridoksina), koji je potreban u stvaranju i djelovanju protutijela i limfocita T.
Previše masnoća, naročito životinjskog podrijetla, stvara previše triglicerida i kolesterola, koji začepljuju krvne žile i limfne puteve otežavajući prolaz i djelovanje limfocita.
Previše šećera unesenog sladoledom, keksima, kolačima itd. sprečava ulazak vitamina C u stanice imunosnog sustava, oduzima tijelu kalcij, krom, vitamin C i vitamine B kompleksa.
Što treba jesti i piti
Tijekom prehlade trebalo bi izbjegavati pretjeran unos mesa, jaja, mlijeka i sireva jer povećavaju stvaranje sluzi, što otežava djelovanje limfocita u organizmu. Preporučuje se uzimanje što više juha i jela od povrća, a osobito mrkva, cikla, rajčica, svježi i kiseli kupus i repa, mahune, što više sirovih salata, zatim sve vrste voća te u manjim količinama riba (ali ne pržena), integralna riža, suhe mahunarke, suncokretove i bučine sjemenke. Od voća naročito se preporučuje jesti jabuke, lubenice, kivi i naranče. Već krajem ljeta, kad se približava vrijeme prehlada i sličnih bolesti, treba poduzeti preventivne mjere.
Svaki dan uzmite dva puta po 500 mg vitamina C i cinkove tablete 10-15 mg (za djecu četvrtina ili polovica tih doza), uz obilno pijenje biljnih čajeva i vodom razrijeđenih voćnih sokova bez šećera.
Za ehinaceju je klinički dokazano da djeluje preventivno i terapijski protiv prehlade, gripe, herpesa, grlobolje, kašlja i dr., a ne uzrokuje nepoželjne nuspojave. Doza je 2-3 grama na dan ili 15 kapljica ekstrakta tri puta na dan.
Svaki dan treba pojesti dva do četiri češnja sirovog češnjaka, koji nije više samo pučka medicina nego klinički provjeren lijek protiv mnogih infekcija jer djeluje kao antioksidans (ne preporučuje se jedino kod osoba s gastritisom ili čirom želuca ili dvanaesnika).
Prirodni jogurt ili kiselo mlijeko, 200 do 400 grama na dan, pospješuje stvaranje interferona koji ima antivirusno djelovanje.
Pučki recepti
Za liječenje prehlade u tzv. pučkoj medicini koriste se mnogi pripravci (ovo su navodi iz knjige dr. L. Kordela “Natural Folk Remedies”, 1974.).
Komadić češnjaka držati u ustima mijenjajući češnjak svaka četiri sata. Vadi se za vrijeme jela i spavanja (Danska).
Jednu žlicu nasjeckanog i zgnječenog češnjaka, pola šalice meda i žličicu svježe naribanog hrena dobro pomiješati te uzimati po jednu žličicu svaka tri do četiri sata (Poljska).
Kuhati u loncu litru vode sa 2-3 glavi ce češnjaka te iznad lonca udisati paru (Rusija).
Piti tople čajeve za znojenje (po 1 žličicu cvijeta lipe, bazge i kamilice). Jednu žlicu meda i sok jednog limuna pomiješati u čaši tople vode i piti tri do pet čaša na dan.
Čaša vode, 2 žličice papra i 2 žlice nasjeckanog crvenog luka; kuhati deset minuta, procijediti i piti toplo tijekom dana (Afrika).
Korijen sljeza (prstohvat) staviti u čašicu vode; nakon 24 sata nastaje sluz kojom se mažu ulazi nosnica (osobito korisno kod djece).
FOTO: ISTOCK
U većini slučajeva bolest prolazi za četiri do deset dana.
Kineska medicina
Po teoriji tradicionalne kineske medicine postoje dvije vrste prehlade: topla i hladna. I jedna i druga dobivaju se preko pora koje nisu dovoljno otporne da zaštite organizam od prehlade. Imunosni sistem odlučuje hoćemo li se prehladiti ili ne. Ako je jak, nema bojazni.
Kineska medicina preporučuje da se pije topla voda, ne hladna, da se redovno odmara, vježba, da se dosta vremena provodi na svježem zraku i da se jede mnogo povrća. Prevencija i podizanje obrambenog sustava postižu se akupunkturnim tretmanima.
Od previše vježbanja smo slabiji
Prekomjerno vježbanje štetno djeluje na imunosni sustav, manje stresni oblici tjelovježbe za imunitet su najbolji. Vjerojatno je to zato što hormoni stresa, koji se luče kao odgovor na stres, oslabljuju imunosni sustav.
Brojna su istraživanja dokazala da loša psihološka stanja poput stresa, potištenosti i žalosti oslabljuju imunosni sustav. piše
