Kako do mjesta u domu koje čeka više od 30 tisuća starijih? U skupljim se privatnim domovima mjesto brže i nađe, dok se na mjesto u jeftinijim županijskim domovima čeka godinama. Od 11 tisuća korisnika u županijskim domovima, samo njih 2134 smještena su prema rješenju centra za socijalnu skrb
Više od 30 tisuća ljudi predbilježilo se za mjesto u nekom od 45 županijskih domova za starije i nemoćne osobe, pokazuju liste čekanja. Na smještaj čekaju godinama. U privatnim se domovima istodobno može naći smještaj praktički isti dan, ali on ima i svoju cijenu, često dvostruko višu od cijene smještaja u županijskom domu a i više od toga, što si malo tko može priuštiti.
U 45 “državnih” domova za starije i nemoćne osobe, kako obično nazivamo domove kojima su zapravo županije osnivači ili su osnivačka prava nad njima preuzeli od države, smješteno je oko 11 tisuća osoba (11.517 u 2015. godini), ni dva posto starije populacije. Ti kapaciteti za smještaj i skrb naših starijih građana nisu dovoljni, o čemu svjedoče dugogodišnje liste čekanja na mjesto u domu – to je situacija koja traje već dugi niz godina.
Posljednjih se godina otvara sve više privatnih domova i trenutačno ih je 83. Može ih otvoriti fizička ili pravna osoba, trgovačko društvo, udruga ili vjerska zajednica, međutim smještaj u njima višekratno je skuplji od smještaja u županijskim domovima. Cijene su ondje isključivo tržišne, za razliku od cijena smještaja u domovima koje pokriva dijelom država izdvajajući decentralizirana sredstva u tu svrhu, a dijelom županija na čijem je području dom.
U skupljim se privatnim domovima, stoga, mjesto brže i nađe, dok se na mjesto u jeftinijim županijskim domovima čeka godinama. Naime, rad domova za starije i nemoćne osobe financira se tako da se korisniku naplaćuje znatno niža cijena od iznosa stvarnog troška usluge boravka i skrbi u domu – između 1600 i 3200 kuna. Prosječni je trošak po korisniku oko 3900 kuna, a do pune cijene korisnicima se trošak podmiruje bez obzira na njihovo imovinsko stanje, jednako onima s malim mirovinama kao i onima s velikim mirovinama i imovinom. Oni smješteni u privatnim domovima, s druge strane, ne ostvaruju takvu subvenciju.
Među deset najstarijih u EU U Hrvatskoj živi 758.633 osobe starije od 65 godina, prema podacima iz popisa stanovništva 2011. godine, što je 17,7% od ukupnog broja stanovništva (4,284.889). To znači da je u našoj zemlji udio starijeg stanovništva nešto iznad prosjeka zemalja Europske unije, gdje udio starije populacije iznosi 17%. Hrvatska je, prema nekim pokazateljima, među deset zemalja s najstarijim stanovništvom. piše
