Dunja – zlatnožuti izvor zdravlja predivnog mirisa. Neki povjesničari smatraju da je upravo dunja, a ne jabuka, bila zabranjeno voće u Edenu. Mirisna dunja, latinskog imena Cydonia oblonga, služi kao simbol plodnosti od starih vremena. Tako su mladenci – uoči vjenčanja – morali pojesti dunju kako bi im brak bio plodan i sretan.
Manje je poznata činjenica da naziv za marmeladu potječe od portugalske riječi za dunju marmeleiro. Tako se marmelada isprva pravila od dunje. Na nju ne treba gledati samo kao ukrasno voće, već i kao lijek te ukusan i zdrav jesenski desert.
Sastav i ljekovitost dunje
Plod dunje raste na istoimenom stablu srednje veličine, koje dosegne visinu između 2,5 i 4 metra.
Ružičasto-bijeli cvjetovi niču u proljeće te se razvijaju u zlatnožute plodove.
Sezona branja dunje počinje u rujnu.
Dunjin je plod oblika kruške, ali je nešto veći i kvrgaviji te je kraćeg vrata. Dunja je niskokalorično voće koje na 100 grama sadrži samo 57 kalorija.
Obiluje vlaknima, sadrži vitamin C, vitamine B kompleksa tiamin, riboflavin i piridoksin te minerale bakar, željezo, kalij i magnezij. U nekim izvorima se navodi da sjemenke dunje sadrže vitamin B17. O tom se vitaminu u službenim publikacijama jako malo govori, dok ga u alternativnim krugovima smatraju jednim od najljekovitijih prirodnih lijekova protiv raka.
Svakodnevno konzumiranje dunje pokazalo se blagotvornim kod tuberkuloze, insuficijencije jetre, proljeva, dizenterije, čira na želucu te bolesti jetre i očiju. Visoka koncentracija dijetalnih vlakana pomaže kod mršavljenja. Kod problema s crijevima ili želucem nema boljeg lijeka od dunjina kompota. Sok dunje pomaže kod krvožilnih, dišnih i gastrointestinalnih poremećaja. Njezini antioksidansi značajno smanjuju rizik od raka. Dunjina tinktura (Tinctura Ferri cydoniata) od soka svježih plodova ima moćno ljekovito djelovanje protiv bljedoće i slabokrvnosti. Dunju možete iskoristiti i kao osvježivač prostora: jednostavno je stavite tamo gdje želite da lijepo miriše.
Dunjine sjemenke
Zahvaljujući visokom postotku sluzi, sjemenke dunje njeguju i hidratiziraju kožu. Reguliraju proces prirodnog vlaženja, pomažući koži u zadržavanju vlage. Zbog toga postaju sve zastupljeniji sastojak u kozmetičkoj industriji. Preporučuju se kao jedno od najboljih sredstava protiv dekubitusa, opekotina, ispucale kože, svrbeža i kao oblog za upaljene oči.
Čaj od sjemenki
U oralnoj primjeni čaj od dunjinih sjemenki pomaže u oslobađanju od stresa i nesanice. Pomaže i kod upala usne šupljine i ždrijela te kao sredstvo za ublažavanje bolova. Ostavite žličicu sjemenki preko noći u vodi. Zagrijte prije konzumiranja i pijte tri šalice na dan.
Isti čaj, ali negrijan, koristite protiv kožnih problema kao lokalno sredstvo.
Čaj od lišća
Prelijte žličicu osušenih listova dunje s pola litre kipuće vode. Nakon 30 minuta procijedite i pijte toplo. Čaj od lišća dunje pomaže kod proljeva u djece i dojenčadi, te kod akni.
Losion protiv bora
Dvadeset dekagrama kožice dunje prelijte s tri decilitara rakije. Nakon dva tjedna procijedite, ulijte u bočice i dobro zatvorite. Pripremljenim losionom mažite bore dvaput dnevno – ujutro i navečer.
Dunja u kulinarstvu
Sirova dunja zbog svoje trpkosti nije jestiva, no u toplijim krajevima, ako odstoji dovoljno dugo na stablu može biti jestiva i u sirovom obliku. Toplinskom obradom uništavaju se tanini koji je čine trpkom, a dodavanje meda ili šećera pretvara ju u pravu delikatesu. Od nje se mogu pripremati marmelada, džem, kompot, žele, sok, kolači, salate i umaci. Ako želite duže sačuvati dunju držite je u hladnjaku.
Ljekovita svojstva dunje
potpomaže mršavljenju, smiruje proljev, pomlađuje i hidratizira kožu, koristi se protiv akni, pomaže kod bolesti jetre i očiju, djelotvorna kod anemije, korisna kod bolesti crijeva i želuca, smanjuje stres i nesanicu, jezine sjemenke štite od karcinoma. piše
