EPIDEMIJA KRATKOVIDNOSTI U SVIJETU

693

Do 2050. gotovo 60 posto globalne populacije imat će probleme s vidom

Zagreb, 300817. Oftalmolog i ravnatelj KB Sveti Duh, Mladen Busic.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX

Više od 32 posto svjetske populacije je kratkovidno, odnosno ne vidi na blizinu (miopija), pokazalo je istraživanje iz 2019. objavljeno u časopisu Investigative Ophthalmology and Visual Science.

Studija predviđa da će do 2050. godine gotovo 60 posto globalne populacije imati veću ili manju razinu kratkovidnosti, i to pretežno u razvijenim zemljama. Također se pokazalo da je najviša razina miopije u urbanim azijskim gradovima poput Singapura, Hong Konga i Guangzhoua u Kini. Međutim, od 2000. godine problem je i u SAD-u povećan za 14 posto, a u zapadnoj Europi za gotovo 15 posto.

– Miopija je postala epidemija – kaže dr. Fuensanta Vera-Diaz, izvanredna profesorica na New England College of Optometry, i dodaje da je prevalencija velika i da će se njezina progresija nastaviti ako se po tom pitanju ništa ne učini.

Naočale nisu lijek

Miopija je, zapravo, izduživanje očne jabučice, što u najboljem slučaju dovodi do zamagljenog vida na daljinu, ali u ekstremnim slučajevima može dovesti i do sljepoće. Ima tendenciju razvoja u djetinjstvu, a kod većine djece kratkovidnost se dijagnosticira u dobi od tri do 12 godina, pokazalo je istraživanje Američkog udruženja za optometriju.

– Dugo je medicina manje-više prihvaćala da pacijenti kratkovidnost mogu jednostavno riješiti nošenjem naočala ili kontaktnih leća i nastaviti svoj život bez problema – rekla je Vera-Diaz. Međutim, nedavna istraživanja otkrila su da miopija uvelike povećava izglede za druge bolesti, poput katarakte, glaukoma, miopijske makulopatije i odvajanja mrežnice, od kojih neke mogu dovesti do sljepoće. Naime, ne postoji lijek za miopiju. Naočale, kontaktne leće i laserska kirurgija mogu ispraviti vid, ali ne mogu “vratiti” produženu očnu jabučicu.

Stručnjaci su suglasni da u tome genetika igra važnu ulogu, ali sve je više dokaza da okolišni faktori povećavaju opasnost. Naime, u početku se vjerovalo da su isključivo ekrani raznih uređaja doprinijeli povećanju miopije, ali čini se da je još jedan problem dodatna opasnost, a to je činjenica da se sve manje boravi na otvorenim prostorima i prirodnom svjetlu, a sve se više čita i radi pod umjetnim osvjetljenjem.

Naime, značajnije povećanje miopije najprije je uočeno u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, gdje desetljećima učenici provode gotovo deset sati u školi, nakon čega slijede tri sata domaćih zadaća. U SAD-u školski dani traju oko sedam sati, a nakon toga se oko jedan do tri sata bave domaćim zadacima. Sve to može uzrokovati produženje očne jabučice jer se dugo gleda u zaslon, radi domaća zadaća i čita, i to u zatvorenom prostoru.

– Iako ne znamo točno kako boravak na otvorenom pridonosi prevenciji kratkovidnosti, jedna teorija govori da izlaganje svjetlu zadržava očnu oštrinu – rekao je dr. Donald Mutti, profesor sa Sveučilišta Ohio.

Da je problem premalog boravka na otvorenom imao utjecaja na vid, potvrđuje nam i prof. dr. Mirjana Bjeloš iz Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam Klinike za očne bolesti KB-a Sveti Duh.

– Činjenica je da miopija raste. U SAD-u je početkom stoljeća bilo 25 posto a sada imaju 45 posto kratkovidnih. Zanima nas zašto do toga dolazi jer se zaliha gena nije promijenila i zato se sve veća pozornost posvećuje okolišnim čimbenicima. Globalni je stav znanstvenika da je boravak na otvorenom vrlo važan. Tajvan je u obrazovni kurikulum uveo obvezu da djeca moraju određeno vrijeme boraviti na otvorenom – objašnjava prof. dr. Bjeloš.

Oštra slika

Dodaje da naše oko, kad boravimo na otvorenom, radi na tisuće luksa, a u zatvorenom prostoru na oko 300 luksa.

– Ogromne su to razlike. Izvjesno je da je na otvorenom slika sigurno oštrija, a to znači da kad pada na mrežnicu, očna jabučica nema potrebu da se izdužuje i obrnuto, što je slika mutnija, ona se više isteže – kaže prof. dr. Bjeloš.

Također dodaje da su studije pokazale da dnevno svjetlo potiče izlučivanje dopamina, a on usporava progresiju produživanja očne jabučice. Ono što stručnjake dodatno zabrinjava je da s običnom miopijom raste tzv. visoka miopija, kod koje dolazi do sljepoće. To je i najvažniji razlog što će se očito sve više istraživati razlog epidemije kratkovidnosti, ali i načini kojima bi se zaustavila. Piše