Za dvije godine imat ćemo tretman protiv starenja?
Najmanje deset genskih mutacija zaslužno je za produljenje životnog vijeka miševa, a nekolicina genskih varijacija kod čovjeka također je povezana s dugovječnošću. Znanstvenici tvrde da će ih moći kontrolirati.
Jeanne Calment, koja je živjela najduže u ljudskoj povijesti (umrla je 1998. u 122. godini) dugovječnost duguje jelovniku s mnogo maslinova ulja, redovitoj čašici porta i sposobnosti da se svemu nasmije, ali najvažniju je ulogu ipak odigralo naslijeđe, odnosno dugovječni roditelji, piše Večernji list.
Znanstvenici vjeruju da će biti sposobni preuzeti kontrolu nad nasljednim faktorom kako bi dodali dodatne godine našim životima.
Na nedavnoj konferenciji u organizaciji britanskog Royal Societyja, istraživači su opisali napredak koji je postignut u znanosti starenja. Najmanje deset genskih mutacija identificirano je kao one koje produžavaju životni vijek kod miševa, a povezali su i nekolicinu genskih varijacija s dugovječnošću čovjeka. Istraživanje te tematike provode se diljem svijeta, a lijekovi koji će iz toga proizići trebali bi biti dostupni za testiranje već od 2012.
Profesor Nir Barzilai s njujorškog sveučilišta Albert Einstein College of Medicine na konferenciji je rekao: “Viđam stogodišnjake koji nisu samo stari stotinu godina nego su u odličnoj formi. Oni voze, slikaju… i kažu da je život lijep. To mi daje nadu da smo kao ljudska vrsta sposobni doseći sto godina ako preveniramo neke od bolesti koje su povezane uza starenje.”
Neki znanstvenici idu i korak dalje i uvjeravaju da je prva osoba koja će doživjeti 150 godina već rođena.
