Ne ostavljajte ih na suncu, prilagodite prehranu, na vrijeme uočite sumnjivo ponašanje. Kad sunce zagrije, zatvorite se u kuću, upalite klimu, uzmete hladno piće i odmarate se. I kućnim ljubimcima je vruće, kako im pomoći, na što paziti?
Odgovore na ta pitanja dala nam je Valentina Šilić, dr. vet. med. iz Veterinarske klinike Kreszinger.
– Naši ljubimci, bili oni dlakavi ili pernati, imaju drukčiji način hlađenja tijela pa toplije vrijeme podnose nešto teže i skloniji su toplinskim udarima. Bez obzira na to je li riječ o psima, mačkama, pticama, kunićima, zamorčićima, hrčcima, pitomim vreticama, svima je potrebna voda za piće i ne smijete ih ostaviti na suncu – kaže dr. Šilić. Dlakavim ljubimcima, ističe, dlaka je zaštita i od vrućine. Linjanjem se dlaka mijenja, no vrlo često dogodi se da stara dlaka ne otpadne pa time stvara dodatnu toplinu .
– Čestim češljanjem možemo skinuti dodatnu dlaku. Ne preporučuje se šišanje dugodlakih pasmina pasa jer se time uklanja zaštita kože pa mogu nastati i opekline. Pse i mace koji nemaju dlaku treba posebno paziti i zaštititi od sunca ljeti – objašnjava V. Šilić.
Opekline od vrućeg asfalta
Kavezi i akvariji trebaju biti na mjestima koja nisu direktno izložena suncu ili klima-uređaju. Protok zraka u stanu možete održavati i ventilatorom, a kavez možete rashladiti ledenim blokovima koje ste zamotali u ručnik i stavili ih na dno.
– Fizičke aktivnosti prilagodite vrućim i sparnim danima, ograničite ih na jutarnje ili večernje sate, kad su temperature niže. Zagrijani vrući kamen ili asfalt mogu izazvati opekline mekuši, ali i kože skrotuma, o čemu morate voditi računa kad izvodite ljubimce u šetnju. Ne vodite ih sa sobom na plažu ili na planinarenja ako nemate primjeren zaklon od sunca. Ako tijekom dana ostaju sami, opskrbite ih dovoljnom količinom vode. Bilo bi dobro da imaju i više zdjelica, u slučaju da se jedna prolije. Ako borave u klimatiziranom prostoru, neka razlika s obzirom na vanjsku temperaturu bude umjerena i nikada ih naglo ne izvodite. Klima ne smije puhati direktno u njih – napominje veterinarka. Brahiocefalične pasmine pasa (bokser, mops, buldog) uvijek imaju veći rizik od toplinskog udara.
Ako pas voli vodu, preporučljivo je kupanje ili prskanje vodom. Možete im tijekom dana šape rashladiti u vodi.
– Uvijek kontrolirajte igre u vodi. Na moru nemojte psu oduzimati radost kupanja. Pronađite mjesta gdje se smiju kupati, ali ne odlazite na plažu u najtoplijem dijelu dana. Psa koji se boji vode nemojte siliti da ulazi u nju. Nakon kupanja isperite psa zbog moguće iritacije kože. Posebnu pozornost obratite na to da pas ne pije vodu, neovisno o kupanju u slanoj ili slatkoj vodi, i to zbog mogućeg trovanja. Pojavi li se iritacija kože s prisutnim jakim češanjem, mogući je razlog alergijska reakcija na alergen iz okoline, zato bi bilo dobro svaki dan isprati psa kako biste skinuli alergene s površine tijela. Ako primijetite rane na koži psa, čim prije potražite pomoć – savjetuje dr. Šilić. Starije životinje i one koje imaju kronične kardiovaskularne bolesti uvijek puno teže podnose topliji dio godine. Budite posebno oprezni i nastojite imati čim manje aktivnosti za toplijeg dijela dana.
Mace ćete teže rashladiti pa uvijek moraju imati mogućnost da se same zaklone od sunca. U klimatiziranim prostorima ne dajte im da se odmaraju ispod klime. Mokar ručnik ili hladni oblog zamotan u ručnik može biti dobro rješenje.
– Kunići su vrlo osjetljivi na visoke temperature i često podliježu toplinskom udaru. Ako su vani, nastojte da imaju mogućnost zaklona i kopanja rupa u podu. Ne preporučuje se da su na otvorenom za najvećih vrućina. Možete ih rashladiti močenjem unutarnje strane uški, vrata i bedara ili ih zamotati u mokar ručnik. No, nikako ga nemojte cijelog i naglo okupati u hladnoj vodi. Isti savjeti vrijede i za hrčke i zamorčiće. Posumnjate li na toplinski udar (teško i brzo diše, ne reagira na dodir, leži na boku, trči ukrug ili gubi ravnotežu) potražite odmah pomoć veterinara. Za bolju hidriranost uvijek im možete dati umjerenu količinu sezonskog voća ili povrća. Sve promjene trebaju biti postupne, a sijeno stalno prisutno – savjetuje veterinarka.
Kad je riječ o pticama, one nemaju znojne žlijezde, hlade se isključivo dahtanjem i vrlo su osjetljive na temperaturne razlike.
– Ako ptice držite vani, kavez mora biti u hladovini, moraju imati dovoljno čiste vode, a mijenjajte je nekoliko puta dnevno. Neka budu na mjestu dovoljnog protoka zraka. Ako se vole kupati, dodajte im posudu s vodom i redovito je mijenjajte. Ako su u klimatiziranom prostoru, budite vrlo oprezni. Preporučuje se tijekom ljeta smanjiti unos hrane, osim ako je sezona parenja. Dodajte im sezonsko voće i povrće – kaže V. Šilić
. Pregrijavanje vode u akvarijima jedan je od najčešćih problema tijekom ljeta. Ovisno o vrsti riba koje imate, namjestite temperaturu vode. Idealna je između 18 i 23° C. Akvarij bi trebao biti u klimatiziranom prostoru u kojem je temperatura oko 25°C. Nikako ne smije biti na suncu. I još jedan savjet – redovito provjeravajte opremu akvarija.
Prilagodba nakon puta
Prije nego što krenete s kućnim ljubimcem na godišnji odmor, pripremite se da biste spriječili sve što vam ga može pokvariti.
– Psi nešto lakše podnose putovanja i promjenu okoline, dok je macama, kunićima, zamorčićima, hrčcima i pticama to dodatni stres s kojim se najčešće ne nose najbolje. Možda je bolje u tom slučaju potražiti odgovornu tetu čuvalicu ili smjestiti ljubimca u hotel. Neovisno o trajanju putovanja, svakako ga isplanirajte, raspitajte se o najbližem veterinaru s obzirom na mjesto boravka, a ako vaš ljubimac ima zdravstvenih problema, svakako nosite lijekove i svu potrebnu dokumentaciju (povijest bolesti) sa sobom. Nikako ne krećite na put prije nego što provjerite klima-uređaj u autu. Ako prelazite granicu, provjerite imate li sva potrebna cijepljenja i dokumentaciju za boravak u stranoj zemlji – savjetuje dr. Šilić. Ističe i pravila koja se nikako ne smiju prekršiti putujete li za visokih temperatura.
– Nikako nemojte ostavljati ljubimce na suncu, nemojte ih hraniti netom prije putovanja, nudite im vode više puta tijekom putovanja, posebno ako ono traje i nekoliko sati, pustite ih da protegnu noge svakih nekoliko sati, transporter u kojem je životinja mora biti dovoljno velik. Ne stavljajte u isti transporter životinje koje nisu naučene biti zajedno u tako malom prostoru. Ako ste već imali loše iskustvo na putovanju, obratite se veterinaru koji će životinji dati neko sredstvo za sedaciju – dodaje V. Šilić. Česte su nuspojave putovanja kod pasa i mačaka uplašenost, nevoljkost, povraćanje, proljev, agresivnost, ubrzano disanje. Važno je razlikovati ovu prilagodbu od početka neke bolesti.
Držite se navika šetnji i hranjenja kako biste mogli uočiti razliku. Ako se simptomi nisu povukli u 24 sata nakon putovanja, potražite veterinara. No, ako životinja cijeli dan odbija vodu, stalno povraća i ima proljev, odmah potražite pomoć. piše
