Samo ga vi jedite, niste ni svjesni kakve bi vam se grozote mogle dogoditi. Je li šećer štetan? Jest ako se uzme u obzir da ljudi dnevno u organizam unesu oko 22 žličice šećera. Preopterećenost šećerom, koji često dolazi iz skrivenih izvora, utječe na tijelo na brojne nepoželjne načine.
Dnevne preporuke American Heart Associationa su pet žličica šećera za žene (20 grama), devet žličica za muškarce (36 grama) i tri žličice (12 grama) za djecu. Brojni su skriveni izvori šećera. Primjerice limenka gaziranog soka sadrži i do 12 grama šećera. No, nisu samo sokovi glavni izvor skrivenih šećera. Pazite na kečap, gotove obroke, prerađenu hranu, kruh (komad integralnog kruha sadrži do 2 žličice sećera). Na koje sve načine šećer utječe na naše tijelo otkriva knjiga The Sugar Smart Diet autorice Anne Alexander.
1. Stvara masne naslage na organima
Fruktoza – komponenta običnog šećera i visoko fruktoznog kukuruznog sirupa – aktivira jetru da učinkovitije pohranjuje masnoće, i to na čudnim mjestima. Tijekom vremena, prehrana s visokim udjelom fruktoze dovodi do stvaranja masnih naslaga oko jetre, što je preteča nealkoholne bolesti masne jetre, nešto što se rijetko viđalo prije 1980. godina.
2. Priprema tijelo za dijabetes
Jedno je istraživanje pokazalo da svakih dodatnih 150 kalorija iz šećera dnevno, povećava učestalost dijabetesa za 1,2 %.
3. Zabija čekić u vaše srce
Bolesti srca i dijabetes jako su isprepleteni – bolesti srca i moždani udari su glavni uzroci smrti kod osoba s dijabetesom tipa 2, što čini 65 posto tih smrtnih slučajeva.
4. Stvara napetost krvnih žila
Dodatni šećeri uzrokuju višak inzulina u krvi, što nepovoljno utječe i na arterije. Kronično visoka razina inzulina uzrokuje da glatke mišićne stanice rastu brže oko svake krvne žile. To stvara napete stijenke arterija, nešto što vas priprema za visoki krvni tlak i u konačnici moždani ili srčani udar.
5. Potiče kaos s kolesterolom
Postoji uznemirujuća veza između šećera i kolesterola. Studija je pokazala da su osobe s visokim kolesterolom i/ili dijabetesom većinom pretile, oni koji jedu najviše šećera imaju najveće razine lošeg kolesterola i opasnih masnoća u krvi te najniže razine dobrog kolesterola. Jedna od teorija kaže da preopterećenost šećerom oslobađa više lošeg kolesterola te inhibira sposobnost tijela da ga očisti.
6. Vodi do dijabetesa tipa 3
Neuropatologica Suzanne de la Monte sa Sveučilišta Brown skovala je termin dijabetes tipa 3, nakon što je njezin tim prvi povezao inzulinsku rezistenciju, visoki postotak masnoće i Alzheimerovu bolesti. Zapravo, njezin rad sugerira da je Alzheimer metabolička bolest, u kojoj je oštećena sposobnost mozga da koristi glukozu i proizvodi energiju. Drugim riječima, kao da imate dijabetes u mozgu.
7. Pretvara vas u ovisnike
Slično kao i kod droge, šećer aktivira oslobađanje kemikalije koje pokreću centre za užitak u mozgu, u ovom slučaju opioida i dopamina. Kao kod droge, ljudi razviju toleranciju na šećer, zbog čega im trebaju sve veće doze da osjete zadovoljstvo. U istraživanjima na štakorima ovisnima o šećeru, kada im je oduzet dolazilo je do simptoma apstinencijske krize – cvokotanja zubima, drhtanja, trešnje, tjeskobe.
8. Pretvara vas u gladne zvijezi
Istraživanja pokazuju da redovito unošenje previše šećera umanjuje sposobnost tijela da mozgu poruči da je sito. Previše kilograma i dijabetes tipa 2 mogu uništiti sposobnost tijela da proizvodi hormon leptin, čiji je posao mozgu poručiti: ‘Pun sam. Prestani jesti!’ Fruktoza se također poigrava s leptinom – jedući hranu s visokim razinama fruktoze vaše tijelo osjeća glad, čak i kada se prejedate.
9. Pretvara vas u zombije bez energije
Znate taj osjećaj. Pojedete čokoladu i osjetite kratki uzlet energije. Uskoro će se osjećaj pretvoriti u veliki umor. Znanost pokazuje da taj proces traje 30 minuta ili manje. Zbog naglog porasta i pada energije samo želite još šećera – i ulazite u začarani krug. Šećer također potiče oslobađanje serotonina, hormona koji regulira spavanje. Toliko o porastu energije.
10. Čini vas tužnijima
Posežemo za šećerom da bismo se osjećali bolje, ali na kraju efekt bude suprotan. Studija provedena na 9 tisuća ljudi pratila je povezanost između depresije te jedenja slatkiša i brze hrane. Nakon šest godina, oni koji su jeli najviše brze hrane imali su gotovo 40 posto veći rizik od razvoja depresije u usporedbi s onima koji su izbjegavali brzu hranu. Kod ljudi s inzulinskom rezistencijom, čini se da mozak oslobađa manje dopamina.
11. Postaruje vam lice
Šećer u krvotoku napada proteine i formira nove štetne molekule. One napadaju obližnje proteine i oštećuju ih, a među njima su proteinska vlakna u kolagenu i elastinu, sastojcima koji koži daju čvrstoću i elastičnost. Rezultat previše šećera? Suha i krhka proteinska vlakna koja dovode do boranja kože. piše
