KAKO ŠTO LAKŠE PREBOLJETI KORONAVIRUS Vodeći stručnjaci analiziraju modele liječenja simptoma kod 21 pacijenta s blažim oblikom bolesti COVID-19
INTERVJUI:
21 COVID PACIJENT S LAKŠIM SIMPTOMIMA
VRIJEME RAZGOVORA:
5. 1. 2021. – 12. 1. 2021.
RAZGOVORE OBAVIO: RESEARCH TIM DIGITALNE AGENCIJE 01 CONTENT & TECHNOLOGY – C3 CROATIA
U godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021. Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus? Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju? Samo na Doktor Online vodeći hrvatski liječnici, znanstvenici i farmaceuti analiziraju što smo naučili u više od 300 dana života s bolešću COVID-19 u Hrvatskoj.
SARS-CoV-2 je novi virus među ljudima, brzo se širi i može izazvati vrlo tešku i smrtonosnu bolest. Srećom, najveći broj pacijenata razvija blaži do umjereno težak oblik bolesti. Dvadeset jedan hrvatski pacijent koji je prebolio blaži oblik bolesti COVID-19 za Doktor Online govori o svojemu iskustvu, simptomima i izazovima s kojima se susreo. Kako smanjiti temperaturu, glavobolje, bolove u mišićima? Koju prehranu odabrati? Je li pravilno liječiti simptome infekcije COVID-19 kao i simptome gripe? Iskustva pacijenata za Doktor Online analizira tim stručnjaka, zagrebački liječnik obiteljske medicine dr. Milan Mazalin, nutricionist Branimir Dolibašić i magistra farmacije Darija Herak te na temelju najnovijih istraživanja iznose preporuke kako što lakše preboljeti koronavirus.
Petra B. (33)
• Koliko su trajali simptomi? Sedam dana.
• Koje ste simptome imali? Slabost, migrene, bol u mišićima, peckanje grla.
• Koje ste lijekove, multikomponentne pripravke, vitamine i druge dodatke prehrani uzimali? Uzimala sam vitamin C, propolis za grlo i inhalirala sam se čajem od kadulje, najmanje tri puta dnevno.
• Zbog čega ste se najviše brinuli? Najviše sam se bojala da nekoga ne zarazim i da mi se ne razboli netko iz obitelji.
• Kakva vam je bila prehrana tijekom bolovanja? Jela sam i pila sve kao i inače, možda sam si malo više udovoljavala slatkišima.
Ivan Z. (44)
• Koliko su trajali simptomi? Deset dana.
• Koje ste simptome imali? Tri sam dana imao povišenu temperaturu i još sam pet do sedam dana osjećao malaksalost i umor. Uz to sam imao jake glavobolje, osjećao mučninu, bolove u leđima i nestabilnost. Izgubio sam osjete okusa i mirisa.
• Koje ste lijekove, multikomponentne pripravke, vitamine i druge dodatke prehrani uzimali? Multikomponentne pripravke s paracetamolom, a za ublažavanje jakih glavobolja ibuprofen, niske doze acetilsalicilatne kiseline i vitamin D.
• Zbog čega ste se najviše brinuli? Zbog mogućih komplikacija poput teškoga disanja, upale pluća i sporijega vraćanja osjeta okusa i mirisa.
• Kakva vam je bila prehrana tijekom bolovanja? Lagana prehrana, puno juha, voća, povrća i kuhanoga mesa.
Mario B. (41)
• Koliko su trajali simptomi? Šest dana.
• Koje ste simptome imali? Prvo me počelo boljeti grlo. Sljedećega sam jutra dobio temperaturu do 39 i tako je trajalo nekoliko dana. Tek sam na kraju počeo osjećati jaku bol i pritisak u plućima. To je trajalo nekoliko dana.
• Koje ste lijekove, multikomponentne pripravke, vitamine i druge dodatke prehrani uzimali? Vitamin D, tablete za snižavanje temperature, beta-glukan, cink.
• Zbog čega ste se najviše brinuli? Najviše me mučilo neznanje jer sam rano obolio. Kad sam se pomirio s tim da bih mogao završiti u bolnici, čak mi je bilo lakše. Svi smo kod kuće mjerili temperaturu kao ludi.
• Kakva vam je bila prehrana tijekom bolovanja? Nisam uopće mogao jesti. Izgubio sam sedam kilograma. Jeo sam tek toliko da nešto pojedem. piše
Iskustva pacijenata analizira tim stručnjaka te na temelju najnovijih istraživanja iznose preporuke kako što lakše preboljeti koronavirus
Dr. Milan Mazalin
dr. med., specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin
1. KOJI SU GLAVNI SIMPTOMI BLAŽEGA OBLIKA BOLESTI COVID-19?
Kada govorimo o blažim i srednje teškim oblicima bolesti koji se liječe u kućnim uvjetima, pokazalo se da su najčešći simptomi povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, opća slabost, glavobolja, gubitak osjeta mirisa i okusa, kašalj i otežano disanje. Kod manjega broja ljudi javlja se mučnina i proljev. To su pokazala i iskustva dvadeset jednoga pacijenta iznesena za Doktor Online. Vidljivo je da je većina pacijenata konzultirala liječnika, i to je važno. Liječenje svih COVID slučajeva, pa čak i onih s najlakšim simptomima, treba voditi u konzultaciji s liječnikom!
2. PACIJENTI S LAKŠIM OBLIKOM BOLESTI COVID-19 SIMPTOME TRETIRAJU SLIČNO KAO GRIPU, DAKLE VITAMINIMA, TABLETAMA ZA SNIŽAVANJE TEMPERATURE I MULTIKOMPONENTNIM PRIPRAVCIMA KOJI UBLAŽAVAJU VIŠE SIMPTOMA. JE LI TO PRAVILNO?
Najvažnije je biti u izolaciji i odmarati se kako bi se sva energija usmjerila na borbu protiv infekcije. Budući da su najčešći simptomi povišena temperatura i bolovi u različitim dijelovima tijela, osnova su simptomatske terapije analgetici i antipiretici – lijekovi protiv bolova i temperature.
U početku pandemije pojavio se podatak kako se u slučaju infekcije COVID-19 ne preporučuje uzimanje nesteroidnih antireumatika (ibuprofena, naproskena) i zato se paracetamol pokazao kao lijek izbora. Međutim, ta se pretpostavka pokazala netočnom. Nesteroidni se antireumatici mogu uzimati samostalno ili u kombinaciji s paracetamolom ako pojedinačni lijek ne dovede do zadovoljavajućega ublažavanja simptoma. Zadnjih godina vrlo su popularni multikomponentni pripravci namijenjeni olakšavanju različitih simptoma respiratornih infekcija. Mogu biti različitoga sastava, a najčešće sadrže paracetamol uz dodatke kao što su, primjerice, pseudoefedrin, vitamin C ili su na bazi acetilsalicilne kiseline. Oni su se pokazali kao jednostavna i učinkovita simptomatska terapija, ali je prije primjene potrebno obratiti pozornost na sastav kako bi se izbjegle moguće reakcije na pojedine sastavnice.
3. COVID PACIJENTI NAJVIŠE UZIMAJU VITAMIN D. JE LI TO PRAVILNO?
Pandemija bolesti COVID-19 trebala bi potaknuti pojačani znanstveni interes za vitaminom D i reevaluaciju spoznaja o njegovu djelovanju i važnosti unošenja primjerenih količina u organizam. Vitamin D nije važan samo za izgradnju kostiju i ne treba ga vezati samo za prevenciju rahitisa i osteoporoze. Mnoga istraživanja upućuju na njegovu važnost u čitavome nizu procesa u organizmu, pa tako i u funkcioniranju imunološkoga sustava, a time i obrane od virusa SARS-CoV-2. Vitamin D se manjim dijelom unosi hranom, a većim dijelom se sintetizira u tijelu pod utjecajem sunčevih zraka. Moderni stil života podrazumijeva sve kraći boravak na suncu, što dodatno skraćuju i epidemiološke mjere. Kada se tome dodaju i sve zaštitne mjere za prevenciju melanoma, sasvim je očekivano da velik broj ljudi ima niske ili snižene vrijednosti vitamina D te da ga valja nadoknaditi.
4. KAKVA JE PREHRANA PRIMJERENA ZA PACIJENTE S LAKŠIM SIMPTOMIMA BOLESTI COVID-19?
COVID pacijenti žale se da uz gubitak osjeta okusa i mirisa imaju smanjen apetit, a neki zbog mučnina i proljeva tijekom bolesti izgube na težini. Budući da kod većine pacijenata tegobe prestaju nakon desetak dana, nije nužno inzistirati na prehrani. Bitno je unositi dovoljno tekućine. Što se hrane tiče, najbolje je konzumirati što i koliko bolesniku odgovara, a kada bolest prođe, može se pravilnom i izbalansiranom prehranom nadoknaditi deficite. Još jednom ponavljam da je i tijekom blažega oblika bolesti korisno kontaktirati s obiteljskim liječnikom kako bi se pravodobno moglo reagirati u slučaju pogoršanja stanja. Nakon ozdravljenja također treba pratiti stanje i moguće posljedice bolesti. izvor
