Fermentirana hrana jača imunitet, čisti crijeva, pomaže u oporavku od kemoterapije. Fermentacijom dobivamo vino, pivo, kvas za dizanje tijesta, ukiseljeno povrće.
Naši su preci živjeli u mnogo bliskijem odnosu s prirodom i ona im je pomagala na različite načine. Kako bi dulje očuvali sezonske namirnice, davno su ljudi smislili mnoge načine skladištenja i njihova spremanja za mjesece u kojima nema toliko hrane. Što se zapravo događalo s namirnicama da bi postale kiselkaste, naši preci nisu znali, ali su znali koristiti blagodati tog prirodnog procesa – fermentacije.
U našoj se kulturi prirodno fermentiranje i dalje dosta koristi jer navikli smo na jela s kiselim kupusom i repom, na trpko-kiseli domaći kefir i maminu zimnicu. Fermentacijom, procesom izlaganja namirnica mikroorganizmima u specifičnim uvjetima, povrće, meso, mlijeko i druge namirnice dugo očuvaju hranjivost i kvalitetu, ali su i lijek za mnoge bolesti.
Fermentacijom dobivamo vino, pivo, kvas za dizanje tijesta, ukiseljeno povrće, fermentirane mliječne napitke, ocat itd. Fermentirati se može starterom, tj. simbiotskim kolonijama bakterija i kvaščevih gljivica, kako se proizvode kefir, kombucha i jogurt…
No nisu za sve vrste fermentiranja potrebni starteri, a dokaz je za to kiseljenje povrća. Dovoljno ga je narezati, posoliti, izgnječiti te ostaviti da odstoji u vlastitom soku. Sol, vrijeme, laktobakterije s površine povrća i one iz okoliša prorade i nakon obično nekoliko tjedana dobije se fermentirana salata, koja je ukusna, lako probavljiva, pomaže u obnavljanju crijevne mikroflore i jača imunitet.
Fermentirani napici i jela bogati su blagotvornim bakterijama koje organizmu pomažu da ostane zdrav. Redovita konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda niske masnoće može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2. Kad određene namirnice ostavimo da fermentiraju, dobre bakterije i gljivice obave “pretprobavu” i razbijaju šećere. Fermentirana hrana, poput maslina, mesa i sireva, jača imunitet, a veliku razliku čini ona bogata laktobakterijama, koje otpušta mliječna kiselina tijekom fermentacije.
Povrće je bogat izvor tih bakterija – otud velik interes za kiseli kupus i krastavce. Sve popularniji je i kefir te kombocha, fermentirani čaj. Kiseli kupus, tradicionalna namirnica našeg podneblja, prepun je vitamina C, B i K, probiotika, folne kiseline, magnezija, željeza i drugih tvari. Zato je važan u liječenju disbalansa crijevne flore, posebno nakon terapije antibioticima ili kemoterapije. Ubrzava metabolizam, čisti i regenerira jetru, usporava starenje i jača otpornost.
Pospješuje i zarastanje rana, a djeluje i kod reume i upale vena te ublažava svrab na koži, opekline i ubode.
Ljekovita je i kisela repa, u kojoj je, čini se, i lijek protiv gripe, jer ne samo da podiže imunitet nego uništava viruse. Istraživanje je provedeno na japanskoj kiseloj repi, ali jednako vrijedi za našu. Odličnom je čini Lactobacillus brevis, bakterija mliječne kiseline. Zbog velikog udjela vlakana i korisnih bakterija, čisti probavni trakt, povećava tek i probavljivost te djeluje protiv razvoja masnog tkiva.
Repa ne čisti samo ljudsko tijelo nego i zemlju u kojoj raste, pa je treba kupovati uzgojenu bez pesticida i umjetnih gnojiva. Kad voćni sok postaje ocat, tijekom prve fermentacije šećeri se pretvaraju u alkohol, a zatim, u drugoj fazi, bakterije octene kiseline alkohol pretvaraju u ocat. Takav ćete ocat prepoznati po tome što je mutan.
Miso je proizvod od fermentirane soje, dobar izvor mangana, cinka i antioksidansa, a pomaže i pri astmi, daje energiju, rastvara kolesterol, omekšava krvne žile te snižava tlak. Japanci jedu natto, iznimno bogat bjelančevinama i vitaminom K2. Sojin umak, ili shoyu, nastao je u Kini, a smatra se jednim od najstarijih poznatih fermentiranih začina. Tofuyo, fermentirani tofu, poznat je kao “sir s istoka”, s Okinawe, pun ljekovitih svojstava.
Kokosov jogurt je prepun probiotika i mnogo ga je lakše probaviti nego konvencionalni. Djeluje antivirusno, antigljivično i antibakterijski te ima dosta elektrolita, kalcija, kalija i magnezija. Kiseli krastavci su puni aktivnih bakterijskih kultura i enzima. Kao i kiseli kupus, radije kupite laktofermentirane krastavce iz hladnjaka, ne one s octom, jer nemaju iste zdravstvene dobrobiti. I ne zaboravite popiti sok krastavaca!
Oblog za probleme na koži
Na mjesto na koži s ekcemom, opeklinom ili svrabom stavite oblog od lista kiseloga kupusa i omotajte ga zavojem ili gazom. Pustite neka djeluje neko vrijeme.
Rasol za nagluhost
Rasol, sok kiseloga kupusa, ima mnogo povoljnih učinaka na zdravlje. Vrlo je popularan narodni recept za liječenje nagluhosti pomoću rasola. Navečer, prije spavanja, namočite vatu u rasol od kupusa i stavite je u uho. Tako spavajte i izvadite je ujutro. Rasol djeluje protiv gljivica i bakterija, štiti od upala, pomaže kod čira i liječi mamurluk.
Mršavljenje uz kiselo zelje
Ovom dijetom možete izgubiti do tri kilograma u tri dana i pročistiti organizam. Prvi dan pojedite do kilogram i pol kiseloga kupusa raspoređenog u obroke. Pijte mnogo vode s nekoliko kapi limuna. Drugi dan za užinu pojedite pola kilograma kupusa, komadić kruha i nekoliko žlica svježeg sira. Za ručak ponovite, ali u kupus dodajte jabuke narezane na kockice. Za večeru kupusu dodajte dva kuhana krumpira, pet grama maslaca, malo luka i kima te zapecite. Trećeg dana iskombinirajte jelovnik prva dva dana.
Kao antidepresiv
Za podizanje raspoloženja te općenito za dobro zdravlje, svaki dan pojedite dvije do tri žlice naribanoga kiseloga kupusa. To pomaže i pri borbi s gljivičnim infekcijama.
Kupus na glavu
Imate li glavobolju koja ne jenjava, na čelo položite list kiseloga kupusa, omotajte ga gazom te lezite i smirite se dok ne počne djelovati.
Ljekoviti kefir
Mlijeko uliti u staklenu posudu. Staviti zrnca gljive kefira. Poklopiti tanjurićem i ostaviti na sobnoj temperaturi 24 sata. Tekućina će se zgusnuti i nakon toga kefir treba procijediti kroz plastično cjedilo, uliti ga u bocu i držati u hladnjaku. Gljivu oprati hladnom ili mlakom vodom i do iduće uporabe ostaviti u hladnjaku, u hladnoj vodi ili u mlijeku. Napitak možete piti svakodnevno. Preporučuje se početi s 1 dl i postupno povećati količinu. U terapijske svrhe pijte litru kefira na dan.
Miso juha
Sastojci: 1 mrkva, 1 dajkon, 2-3 gljive shitake, wakame alga, 4 šalice temeljca, 80 g misa.
Priprema: Mrkvu i dajkon narežite na četvrtine, a gljive na komade veličine zalogaja. Namočite wakame algu i narežite na komadiće. U zagrijanu posudu dodajte malo sezamova ulja i pirjajte luk dok ne postane proziran. Dodajte mrkvu i naribani dajkon i posolite. Poklopite i pirjajte na laganoj vatri. Dodajte temeljac i, kad zakuha, smanjite plamen i kuhajte dok povrće ne omekša. Dodajte wakame i maknite s plamena. Razmutite miso u malo temeljca i dodajte u juhu.
Kombucha
Sastojci: 1 l vode, 1/2 šalice sirovoga smeđeg šećera, 1 žlica sencha zelenog čaja (ili crnog čaja), 1/2 šalice gotovoga kombucha napitka, komadić kombucha gljive
Postupak: Zagrijte vodu gotovo do vrenja, maknite je s vatre, dodajte listiće čaja i poklopite. Nakon petnaestak minuta procijedite i dodajte šećer. Kad se čaj ohladi, prelijte u veću staklenku širokoga grla. Dodajte kombucha napitak i komadić gljive, otvor staklenke zatvorite papirnatim ubrusom ili gazom i čuvajte na tamnome mjestu oko 7 dana. Prelijte u staklenke ili boce, a 1/2 šalice napitka i gljivu koristite sljedeći put. Dnevno možete piti koliko vam odgovara.
Ljekoviti napitak od cikle
Sastojci: 700 g sirove oguljene cikle, 2 žlice brašna ili 2 komada starijeg raženog ili crnoga kruha, 200 g šećera (može i med), 100 g grožđica
Priprema: Ciklu narezati na ploškice i složiti u staklenku. Dodati grožđice, brašno i šećer. Staklenku napunite hladnom prokuhanom vodom. Staklenku pritvoriti plastičnim poklopcem i ostaviti na toplome mjestu na 6-7 dana da fermentira. Dva puta na dan miješati sadržaj staklenke i prema potrebi skidati pjenu.
Nakon 7 dana smjesu dobro procijedite kroz gazu. Piti po 3-4 jušne žlice 3 puta dnevno prije obroka. Popijte sve. Napravite stanku 3 mjeseca i ponovite tretman. Opet stanka 3 mjeseca i tretman ponovite treći put. Čuvati u hladnjaku.
Brzo kiseli kupus
Sastojci: 1 kg narezanoga kupusa, 1 žličica borovnica, 1/2 žličice kumina, 1/2 žličice sjemenki gorušice , 3 žličice morske soli, 250 ml filtrirane vode
Priprema: Pomiješajte kupus s borovnicama, kuminom i sjemenkama gorušice. Gnječite ili udarajte drvenim batom nekoliko minuta kako bi se oslobodili sokovi. Smjesu stavite u staklenku od litre i čvrsto je utisnite. Pomiješajte vodu i sol te ulijte u staklenku. Kupus mora biti prekriven tekućinom. Stavite poklopac na posudu i zatvorite vrlo čvrsto. Staklenku držite na sobnoj temperaturi 3 dana pa je premjestite u podrum ili hladnjak. Možete jesti nakon 3 dana.
Fermentirano povrće
Odabrano povrće operite i narežite na komade. Napravite rasol od soka stabljike celera. Stavite povrće i rasol u staklenku, ispunite je do vrha. Smjesu potpuno prekrijte listom kupusa, zatvorite poklopac i staklenku držite na toplom i vlažnom mjestu od 2 do 4 dana. Temperaturu trebate održavati između 16 i 24 stupnja. Nakon nekoliko dana premjestite staklenke u hladnjak, gdje ih čuvajte do potrošnje.
Kapi protiv sinusitisa
Četiri puta na dan ukapajte dvije po tri kapi soka lagano fermentirane repe u svaku nosnicu. Ako vas sok pecka, razrijedite ga s prokuhanom vodom.
Tonik za poboljšanje zdravlja
Kao tonik za opće poboljšanje stanja organizma, jednu ili dvije jušne žlice jabučnog octa pomiješajte s mlakom ili hladnom vodom i pijuckajte uz obrok jednom ili dva puta na dan. Ako ne podnosite kiseli okus, napitku možete dodati žlicu meda.
Usoljeni limun za imunitet
Sastojci: 4-6 organskih limuna, 1 žlica morske soli po limunu
Postupak: Zarežite duboko X na svakom kraju limuna. Treba natrpati malo manje od pola žlice soli. Pritisnite do pola. Po dnu staklenke uspite sloj soli. Nakon toga pritisnite solju ispunjen limun po dnu posude. Ponovite isti postupak s preostalim limunima. Ostavite 2-3 dana. Ne zaboravite pritisnuti limun jednom na dan. Prije korištenja isprati limun, ostrugati pulpu, odbaciti sjemenke i nasjeckati. Mogu se držati u hladnjaku do 6 mjeseci.
Perga za Helicobacter pylori
Perga je fermentirani pelud, tj. proizvod koji nastaje tako što pčele pelud koji skupljaju i donose u košnicu prerađuju, dodajući mu produkte izlučivanjem svojih žlijezda. U procesu fermentacije tako obrađeni pelud postaje bogatiji brojnim aminokiselinama, fermentima, raznim kvascima, bakterijama, mliječnom kiselinom i dr. Perga se konzumira u svježem obliku, samo se žvače, po 10 miligrama na dan. Najbolje poslije obroka. piše i video
