U Hrvatskoj je lani prijavljeno više od 23.000 slučajeva oboljenja uzrokovanih nepravilnim rukovanjem hranom, a zanimljivo je da su kućanstva mjesta u kojima se najčešće događaju trovanja patogenim mikroorganizmima.
Tijekom vrućih ljetnih mjeseci spomenutih je slučajeva, naravno, znatno više pa su stoga Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za hranu (HAH) pokrenuli medijsku kampanju pod nazivom “4 0” (Operi, Odvoji, Obradi, Ohladi) kojom se ukazuje na najčešće pogreške prilikom pripreme i rukovanja hranom. Hrvati se najčešće truju mesom i jajima, kao i kolačima u kojima su se koristila jaja za pripremu kreme, a rjeđe voćem i povrćem koje, također, zna biti kontaminirano virusima i različitim parazitima.
– U 2016. godini najviše je bilo slučajeva virusnih oboljenja, a zatim slijede bolesti uzrokovane bakterijama kampilobakterom i salmonelama.
Prema prijavljenim epidemijama može se reći da su bakterijskim uzročnicima ljudi više izloženi u kućanstvima, virusna oboljenja učestalija su u vrtićima, domovima za starije i sličnim ustanovama, dok su restorani općenito rjeđi izvor i bakterijskih i virusnih oboljenja.
Salmoneloze su najčešći uzročnik trovanja hranom, a mogu se naći u hrani koja potječe od životinja ili u hrani koja je naknadno zagađena neadekvatnom manipulacijom, bilo prljavim rukama ili priborom (križna kontaminacija op.a.).
U nas se epidemije salmoneloza često povezuju s konzumacijom kolača iz domaće radinosti za koje su korištena jaja, koja nisu bila termički obrađena, poput krempita i sličnih slastica.
Sirova piletina i svježe mlijeko mogu biti kontaminirani kampilobakterom te dovesti do kampilobakterioze koja je, također, zabilježena u nešto većem broju tijekom ljetnih mjeseci – objašnjavaju nam iscrpno iz Ministarstva poljoprivrede i dodaju kako su ljeti prilično česta i stafilokokna trovanja hranom koja su posljedica neprimjerene pohrane ostataka hrane i ponovnog podgrijavanja takve hrane. Naime, termičkom obradom će se uništiti stafilokoki, ali se neće uništiti toksin koji su oni proizveli…
Širenje bolesti
Zanimalo nas je i što građani mogu napraviti otruju li se hranom u ugostiteljskom objektu, trebaju li čuvati račun kao dokaz da su u nekom restoranu ili fast-foodu “pokupili” salmonelu…
– Ako se građani zaraze u nekom restoranu, nakon što se jave svom liječniku koji im vodi liječenje, on slučaj prijavljuje higijenskoj epidemiološkoj službi zavoda za javno zdravstvo, koja je teritorijalno nadležna, i koja u što kraćem vremenu intervenira na mjestu gdje je bolest nastala.
Ova služba poduzima odgovarajuće mjere koje uključuju i obilazak onog restorana koji je oboljeli naveo kao mjesto u kojem je konzumirao hranu, a sve radi sprječavanja daljnjeg širenja bolesti. Inače, lani je od 70-ak epidemija, 10 njih zabilježeno u ugostiteljskim objektima – poručuju iz Ministarstva poljoprivrede, čije stručnjake pitamo mogu li se građani zaraziti i hranom, preciznije mesom i mesnim proizvodima, koji se u trgovinama prodaju po akcijskim cijenama na samom isteku roka trajanja.
– Dosad nije primijećeno da ova praksa trgovaca utječe na porast broja slučajeva trovanja, što je i razumljivo jer je meso koje se tako prodaje još uvijek u svom roku trajanja – ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
I na koncu, iz HAH-a sugeriraju potrošačima da ni u kom slučaju ne zanemaruju oznaku na proizvodima “upotrijebiti do”. Njome se označava rok trajanja hrane koja je s mikrobiološkoga gledišta brzo pokvarljiva i nakon kraćeg razdoblja može biti neposredna opasnost za ljudsko zdravlje.
U tu hranu spadaju jaja, mliječni proizvodi (svježi sir, jogurt, vrhnje), svježe meso, svježa riba… S druge strane, oznaka “najbolje upotrijebiti do” ukazuje na datum do kojeg hrana zadržava očekivanu kvalitetu, no i nakon toga je određeno vrijeme sigurna za konzumaciju (tjestenina, riža, brašno…).
Neki od savjeta Ministarstva poljoprivrede i HAH-a:
– kod proizvoda poput lubenica, dinja i krastavaca treba paziti da se u hladnjake pohrane dobro očišćeni, jer na njima često zna zaostati zemlje koja može kontaminirati i drugu hranu u hladnjaku
– iako je ljeti popularno često priređivati roštilj, ne treba pretjerivati u tome i nikako ne jesti dijelove mesa koji su prepečeni i tamne boje zbog mogućeg sadržavanja policikličkih aromatskih ugljikovodika. Ove se pojave djelomično mogu ublažiti korištenjem marinada s maslinovim uljem i začinima kao što su ružmarin i origano jer sadrže antioksidanse koji sprečavaju stvaranje potencijalno štetnih tvari u mesu pri visokim temperaturama obrade
– spremajte jelo što prije u hladnjak – ako ono nije pohranjeno u hladnjak, za nekoliko sati patogeni i ostali mikroorganizmi mogu se umnožiti u većem broju i utjecati na sigurnost hrane, čime ona postaje prijetnja za zdravlje
– prilikom kupovine, zamrznute proizvode kupovati posljednje
Lanjska statistika:
– 23.000 oboljenja uzrokovanih nepravilnim rukovanjem hranom
– 70 epidemija trovanja uzrokovanih patogenim mikroorganizmima
– 10 epidemija registrirano je u ugostiteljskim objektima piše
