Ocat je preagresivan za osjetljive površine, a ni ne uklanja sve bakterije. Nastojite iz kućanstva što više eliminirati toksična sredsva za čišćenje jer svi znamo koliko su opasna, ali koristite li ekološke alternative na pravi način?
Čišćenje baš i nije uvijek toliko jednostavno. Evo nekoliko pogrešaka koje možda nesvjesno radite.
1. Ocat koristite svugdje
Ocat je snažno sredstvo u arsenalu ekoloških proizvoda za čišćenje koje imate na raspolaganju. Njegov je pH 2.2, slabiji nego kiselina u bakterijama ali puno jači od, na primjer, rajčice. Ocat je preagresivan za osjetljive površine. Može oštetiti mramor, drobilicu hrane ili emajlirane površine. Ocat može skinuti završni sloj na mnogim površinama pa ako sa njime brišete pod, stavite pola čašice na tri litre vode i prvo isprobajte na manjoj površini.
2. Razrjeđujete vodikov peroksid
Vodikov peroksid je dobro, blago sredstvo za dezinfekciju i osobito se dobro ponaša na porculanskim površinama. Obično je razrijeđen na tri posto i može se nanijeti direktno na površine, ali da bi se riješili svih bakterija morao bi djelovati barem pola sata. Hidrogen se čuva u zatamnjenim kontejnerima jer kada je u prozirnoj boci, izložen suncu samo na vrlo kratko, raspada se na puno manje snažne komponente vode i kisika. Ostavite ga u smeđoj boci, ne pretačite ga, a ako ga želite lakše nanositi, ulijte koliko stane u čep.
3. Miješate ocat s drugim sredstvima za čišćenje
Ocat je kiselina, sapun je baza. Što se događa kada miješamo kiselinu sa bazom? Neutraliziraju se. Puno sredstava za čišćenje sadrži sapun pa ako se kombiniraju sa octom, nema učinka. Prvo upotrijebite sapun, isperite pa onda našpricajte ocat i brišite do maksimalnog sjaja. To vrijedi i za rublje. Stavljanje octa u detredžent smanjuje snagu čišćenja oba sredstva. Ocat koristite samo kod ispiranja, omekšat će rublje i ukloniti neugodne mirise.
Soda bikarbona je slijedeći heroj čišćenja. Kada se miješa s octom nastaje pjenasta reakcija koja može otčepiti lagano začepljene odvode. Ali ako ih miješate kada početno pjenjenje prestane, sve što preostaje je neutralna otopina s vrlo malo snage za čišćenje. Koristite ili jedno ili drugo ali ne gubite vrijeme miješajući ih.
4. Koristite soda bikarbonu na drvenim površinama
Soda bikarbona uklanja vosak relativno lako. To je super ako želite ukloniti takvu mrlju. Ali ako vaš drveni pod ima voštani, završni sloj, držite se razrijeđenog octa ili masnog sapuna.
5. Mislite da ocat uklanja sve bakterije
Ocat je vrlo blag dezinficijens što znači neće automatski ubiti sve klice i bakterije. Iako je efikasan u uklanjanju salmonele i escherichije coli, neće naštetiti zlatnom stafilokoku.
Da bi očistili dasku za rezanje i površine u kuhinji, koristite vruću vodu sa sapunom i dobro ribajte. Da bi posve sanitizirali dasku za rezanje, pošpricajte octom i isperite, pa izribajte svježim limunom koji ubija salmonelu i escherichiju coli.
6. Ne koristite učinkoviti alkohol
Ocat je jako dobro sredstvo za uklanjanje loših mirisa, razrijeđen i obogaćen nekim esencijalnim uljem ugodnoga mirisa. Ali najbolja za uklanjanje mirisa je votka, ne mora biti skupa. Votku možete pošpricati na većinu tkanina. Kad se osuši, odlaze i loši mirisi.
7. Ne čistite redovito
Prirodna sredstva za čišćenje su snažna, ali postoji razlog zašto puno ljudi i dalje bira kemijska sredstva za čišćenje. Ako ne čistite svoj prostor redovito pa se stvore naslage, teško da će vam prirodna sredstva efikasno pomoći. Jednom kada se akumuliraju masnoća i prašina, potrebno je puno trljanja. Podove treba redovito brisati, mrlje brzo tretirati, a prašinu brisati prije nego se nataloži. Ovo je sve lako savjetovati, a teško provesti u današnje vrijeme kada smo svi jako zaposleni, ali da bi mogli ostati kod neškodljivih sredstava za čišćenje, vrijedi pokušati. piše
