Stanice se same obnavljaju, čak i kod pušača koji su cigarete konzumirali 40 godina

Ima nade za pušače, ali samo ako prestanu pušiti! Tako bi se ukratko moglo objasniti najnovije objavljeno istraživanje o “spašavanju” od raka pluća kod dugogodišnjih pušača. Znanstvenici tvrde da pluća imaju gotovo “čarobnu” sposobnost da saniraju dio štete nastale pušenjem – ali šansu dobiju samo oni koji prestanu s tom ovisnošću na vrijeme.

Naime, smatralo se da su mutacije stanica koje dovode do raka pluća trajne i da učinjena šteta ostaje i nakon prestanka prekida pušenja. No, iznenađujuće otkriće, objavljeno u časopisu Nature, dokazuje da ima stanica koje mogu izbjeći oštećenja koja nastaju zbog pušenja, a onda nakon prestanka mogu “popraviti” pluća. Taj je učinak zabilježen čak i kod pacijenata koji su pušili kutiju dnevno 40 godina prije nego što su odustali od cigareta.

Tisuće kemikalija

Tisuće kemikalija u duhanskom dimu oštećuju i mijenjaju DNK u plućnim stanicama polako ih pretvarajući iz zdravih u kancerogene. Studija je otkrila da se to događa u plućima pušača čak i prije nego što netko oboli od raka. Dapače, većina stanica uzetih iz dišnih puteva pušača, pokazalo se, mutirala je zbog učinka duhana, a sadržavale su do 10.000 genetskih promjena.

Za sada je nejasno kako taj mali dio stanica uspije izbjeći genetsku devastaciju uzrokovanu pušenjem, ali istraživači su rekli kako izgleda da su ostale “zatočene u nuklearnom bunkeru”. Međutim, nakon što netko prestane pušiti, upravo se te stanice umnožavaju i zamjenjuju one oštećene u plućima. Kod osoba koje su odustale od pušenja i do 40 posto njihovih stanica izgledalo je poput onih kod ljudi koji nikada nisu pušili.

“Bili smo potpuno nespremni za taj nalaz”, rekao je dr. Peter Campbell iz Instituta Sanger za BBC News. Dodao je da postoji dio stanica koje, nekako, “čarobno” nadopunjavaju stijenke dišnih putova nakon prestanka pušenja.

“Utvrdili smo da je i kod pacijenata koji su prestali pušiti čak nakon 40 godina došlo do regeneracije stanica koje su bile potpuno izložene duhanu, ali su ipak ostale netaknute. Istraživači još trebaju procijeniti koliko se pluća konkretno mogu popraviti jer se studija fokusirala na glavne dišne putove, a ne na male strukture pluća, alveole, gdje kisik koji udišemo iz zraka ulazi u pluća”, kažu znanstvenici.

Naime, rak pluća zapravo je zloćudna bolest uglavnom pušača. Više od 80 posto svih karcinoma pluća pojavljuje se upravo kod pušača. Budući da se bolest najčešće otkriva u metastatskom stadiju, uglavnom je neizlječiv. Primjerice, u Hrvatskoj godišnje oboli oko 3000, a umire čak 2800 osoba. Stručnjaci su suglasni da je jedino prestanak pušenja pravi način borbe protiv te uglavnom smrtonosne bolesti.

Brza propast

“I ovo istraživanje pokazuje benefit od prestanka pušenja. Znamo već da prestanak pušenja daje barem dvije koristi. Prije svega, poboljšava se plućna funkcija koja u pušača propada dvostruko brže nego kod nepušača. To znači da prirodno gubimo 30 do 40 mililitara pluća godišnje, a pušači 70 ili 80 mililitara. Jednostavno je izračunati da će oni za dvadesetak godina praktički ostati bez pluća. Studije su pokazale da oporavak pluća kreće gotovo odmah po prestanku pušenja”, objašnjava akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac.

Drugim riječima, prestanak pušenja usporit će ovo propadanje pluća, odnosno vratit će se na onu razinu propadanja kao što se to događa kod nepušača.

“Također, poznato je da nepušači imaju dva do tri puta više dobrih mutacija u stanicama na koje se može djelovati lijekovima kad se razbole, odnosno kad se razvije karcinom, nego kod pušača. Mi, inače, znamo da treba 10 do 15 godina da se sve u organizmu vrati u neku normalu nakon prestanka pušenja jer to nije blagotvorno samo za pluća, već i za kardiovaskularni sustav i druge organe za koje se zna da pušenje djeluje jako štetno”, objašnjava akademik Samaržija.

Nismo svi isti

Također upozorava da nažalost kod pluća nema antiaginga u pravom smislu, odnosno propali dijelovi ne mogu se nadomjestiti.

“Jednako tako valja voditi brigu o tome da ‘nismo svi isti’. Neko će imati razvijenije mišiće ili bubrege, netko prirodno ima ‘veća i bolja pluća’, a drugi ‘manja i lošija’. Prema tome, jako je velika razlika od čovjeka do čovjeka o razini štetnosti unošenja toksina u organizam. Primjerice, KOPB (Kronična opstruktivna bolest pluća) skraćuje život osam do deset godina u odnosu na biološku predodređenost trajanja životnog vijeka nekog pojedinca”, objašnjava akademik Samaržija.

“Stvarno je motivirajuće da ljudi prestanu pušiti jer od toga imaju dvostruku korist – sprečava se veće oštećenje plućnih stanica i daje se šansa da se oštećene stanice nadomjeste zdravijima”, zaključuje dr. Rachel Orritt iz Cancer Research UK. Piše