Od 1.srpnja u fondovima nas čeka 445 milijuna € i članarina od 226 milijuna. Organizacija za građanske inicijative (OGI) u sklopu projekta “Omogućimo to putem EU fondova”, koji financira Europska unija iz sredstava programa IPA Information and Communication, u Dalmaciji predstavlja sadašnje mogućnosti za financiranje projekata iz programa i fondova EU-a.
Iako su ciljevi formiranja projektnih klinika informiranje, podrška u pripremi, izradi i pri provedbi projekata, te povećanje iskoristivosti fondova EU-a, namijenjeni predstavnicima regionalne i lokalne samouprave te javnih institucija, poljoprivrednicima i ribarima, malim i srednjim poduzetnicima, predstavnicima udruga, medija te građanima, procjene govore da će se relativno malo novčanih sredstava zaista i − iskoristiti.
Trenutačno za poduzetništvo nema ni jednog raspisanog natječaja iz sredstava programa IPA, ali postoje programi za širenje mreža socijalnih usluga usmjereni prvenstveno udrugama i institucijama koje žele promicati programe resocijalizacije u socijalno ugroženim skupinama.
− Iz sredstava programa IPA-e Hrvatskoj je bilo na raspolaganju 150 milijuna eura godišnje. Kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, otvaraju se tzv. strukturni fondovi, koji otvaraju još veće mogućnosti financiranja. Nakon ulaska u Uniju 1. srpnja, za drugo polugodište 2013. godine predviđeno je čak 445 milijuna eura za Hrvatsku, a 2014. godine iznos će dosegnuti milijardu eura. Postoji i članarina Hrvatske, koja će iznositi 1,7 milijardi kuna koje moramo uplatiti u fondove EU-a. Ne budemo li dovoljno angažirani na povlačenju novca iz strukturnih fondova, može se dogoditi da više uplatimo članarine nego što povučemo sredstava. Iako znamo koliko će nam novca biti na raspolaganju, još se dosta toga ne zna o funkcioniranju svega toga, a datum ulaska se približava − upozorava Miroslav Petrović, voditelj projekta ”Omogućimo to putem EU fondova”.
Da je oprez na mjestu, pokazuju porazni pokazatelji o dosadašnjem korištenju sredstava. U 2011. Hrvatska je za rezerviranih 150 milijuna eura sklopila samo 37 posto ugovora, a isplaćeno je 19 posto sredstava. Lani je odnos bio nešto povoljniji, sklopljeno je 55 posto ugovora za predviđena sredstva, a isplaćeno je 33 posto projekata, što znači da je još uvijek većina predviđenog novca ostala neiskorištena.
U 2011. godini Hrvatska je za rezerviranih 150 milijuna eura sklopila samo 37 posto ugovora, a lani je sklopljeno 55 posto ugovora za predviđena sredstva, pa je većina predviđenog novca ostala − neiskorištena
Zadar kandidirao 20 projekata
− Mi smo kandidirali 20-ak projekata u posljednje dvije godine. Tako smo intenzivirali aktivnost prijavljivanja kako bismo povećali izglede da uopće dobijemo neki novac iz tih fondova, ali još nismo u provedbi. Nažalost, prijave ne znače automatski i uspjeh, ali s većim brojem apliciranja povećavaju se šanse. Relativno je nizak postotak prolaznosti, na svakom je natječaju velika gužva, svi nastoje aplicirati projekt i to je jedan od razloga niske prolaznosti − kaže Ana Odvitović, savjetnica za projekte EU-a u zadarskoj gradskoj upravi. piše
