Danas je svaki šesti hrvatski stanovnik stariji od 65 godina, a svaka peta starija osoba od 65 godina ovisna je o tuđoj pomoći. Podaci dobiveni iz popisa stanovništva za 2011. godinu ubrajaju našu županiju među starije u zemlji s udjelom osoba starijih od 65 godina 17,8% (u Hrvatskoj je 17,7%) (slika 1).
Slika 1. Udio osoba u dobi 65 i više godina na području Dubrovačko-neretvanske županije prema Popisima stanovništva od 1961. do 2011.
Sprječavanje rizičnih čimbenika nastanka bolesnog starenja i ovisnosti o tuđoj pomoći treba započeti već u mladosti. Kod starijih osoba treba poticati pozitivno zdravstveno ponašanje (održavanje osobne i okolišne higijene, uklanjanje barijera, kliznih i mokrih površina u kući i okolišu radi sprečavanja padova i ozljeda, pravilna prehrana i kretanje 15-30 minuta svaki dan u skladu s mogućnostima, redovita higijena zubi i zubala, pridržavanje uputa liječnika i stomatologa i u skladu s tim redovito i pravilno uzimanje lijekova).
Postoji razlika u načinu življenja starijih koji su u suživotu s bračnim drugom ili partnerom, proširenoj obitelji ili žive sami.
Usamljene starije osobe su sklonije depresijama, gubitku interesa za društvena događanja, komunikaciji s drugim osobama i zatvaranju u osamu. Razmišljaju o prošlosti pogotovo ako su živjeli u skladnoj zajednici s bračnim drugom (ili partnerom), djecom (unucima) ili proširenoj obitelji. Teško se navikavaju na njihov gubitak (smrt bračnog druga, partnera ili bliskih osoba, odlazak djece i/ili unuka na školovanje i sl.). Stoga, starije osobe treba uključiti aktivno u zajednicu i iskoristiti potencijale njihovih umijeća i znanja te prilagoditi ih današnjem načinu življenja.
Posjetite svoje stare osobe ne samo na Međunarodni dan starijih osoba, već svaki dan izdvojite malo vremena, nazovite ih telefonom, provjerite kako su i kako se osjećaju. Malim znakom pažnje uljepšat ćete im dan, oraspoložiti, a vi ćete se osjećati bolje.
Ne zaboravite, svi ćemo jednom doći u velike godine.
