Svaki dan u smeću završi 1000 tona hrane: ‘Sve dok imaju nade da će nešto prodati, trgovci kvarljive namirnice ne skidaju s polica’.
Hrvatska agencija za hranu pred Božić je uputila apel potrošači-ma da smanje prekomj-erno bacanje hrane, koje upravo tijekom blagdana najviše završi na otpadu. Ne znamo u kojoj su mjeri građani poslušali naputke HAH-a o tomu da prije nabave unaprijed odrede količinu potrebnih namirnica, da ih sortiraju, te da iskoriste ostatke s blagdanske trpeze, no činjenica jest da su pred kontejnerima i nakon Nove godine visjele vrećice s kruhom…
Među 380.000 tona hrane, koliko u Hrvatskoj godišnje završi na odlagalištima u sklopu komunalnog otpada, upravo je najviše žitarica, te voća i povrća. Čak 35 posto tog rasipanja javlja se na razini finalne potrošnje, odnosno uvjetovano je odlukama i ponašanjem potrošača.
Novi pravilnik
Donedavno su hranu u velikoj mjeri bacali i hrvatski trgovci, i to onu koja je bila pred istekom roka trajanja, no još uvijek je imala uporabnu vrijednost. Bilo im je, naime, jeftinije odnijeti je na odlagalište negoli donirati socijalno ugroženima budući da su na takve donacije plaćali porez.
Početkom 2016. godine to se konačno promijenilo, odnosno na snagu je stupio pravilnik kojim se ukida PDV od 25 posto na hranu doniranu socijalno ugroženim osobama te onima pogođenima elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama.
Premda se, dakle, proizvođači i trgovački lanci koji odluče donirati proizvode u razdoblju od najviše tri mjeseca do isteka “upotrijebiti do” datuma na proizvodu, odnosno sedam dana prije isteka datuma minimalne trajnosti, oslobađaju poreza, čini se kako je to tek pojedine među njima natjeralo na izdašnije darivanje.
U zadnjih godinu dana, otkako je na snazi novi pravilnik, socijalne ustanove definitivno nisu zatrpane donacijama, što nam potvrđuje i djelatnik jedne s područja Splitsko-dalmatinske županije.
– Čim je zakon donesen, izvijestili smo sve trgovačke lance da smo mi jedna od ustanova koja ispunjava uvjete za dobivanje tih donacija u hrani. Odaziv je, međutim, bio ispod naših očekivanja. Sve dok imaju nade da će nešto prodati, pa tako i kvarljive namirnice poput mesa, trgovci tu robu ne skidaju s polica. Zvali bi nas, naime, da dođemo po mesne proizvode kojima u roku od dan ili dva istječe rok trajanja, a onda bismo mi bili u problemu, pogotovo ako bi nas zatekao vikend jer ne bi bilo štićenika kojima smo to meso mogli ponuditi. Ni mi se, naime, ne smijemo ogriješiti o zakon i dijeliti proizvode kojima je istekao rok… S proizvođačima je, ipak, nešto drukčije negoli s trgovcima. “Gavrilović” nam, primjerice, redovito donira svoje proizvode, a osobito dobru suradnju imamo s “Dukatom” i “Zvijezdom”. Oni nas zovu ne zadnji tren, nego barem sedam dana prije isteka roka trajanja na proizvodima koje nam odluče pokloniti. To je onda lako podijeliti – objašnjava nam sugovornik, koji je htio da mu zaštitimo identitet kako se ne bi, kaže, zamjerio trgovcima.
Nudili otkup
Iz druge ustanove, smještene u Šibensko-kninskoj županiji, spomenuli su nam i kako su im iz jednog trgovačkog lanca nudili otkup hrane pred istekom roka trajanja, i to po sniženoj cijeni, premda su imali sve uvjete da im je daruju…
Inače, doniranje hrane kojoj istječe rok trajanja prijavljuje se Banci hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, koje je onda, sukladno potrebama, raspoređuje prema socijalnim zadrugama te podružnicama Caritasa i Crvenoga križa.
Zanimalo nas je imaju li u Ministarstvu podatke o tomu jesu li i u kolikoj mjeri povećane količine donirane hrane otkako su zakonom trgovci i proizvođači oslobođeni PDV-a, te tko najviše donira. Do konca jučerašnjeg radnog dana ostali smo, na žalost, uskraćeni za odgovore.
Do kada se proizvodi smiju konzumirati
Velike količine hrane se bacaju, među ostalim, i zato što potrošači ne znaju dokad smiju konzumirati određeni proizvod, odnosno što predstavljaju oznake “najbolje upotrijebiti do” i “upotrijebiti do”.
– Rok trajanja hrane koja je s mikrobiološkoga gledišta brzo pokvarljiva i nakon kraćeg vremenskog perioda može predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje mora biti označen riječima “upotrijebiti do”. Iza tog navoda slijede oznake dana, mjeseca i godine te podaci o uvjetima čuvanja hrane kojih se treba pridržavati. U tu hranu spadaju, primjerice, jaja, mliječni proizvodi (svježi sir, jogurt, vrhnje), svježe meso, svježa riba. To je, u pravilu, hrana koja ima relativno kratak rok trajanja, stoga ako je na namirnici rok trajanja označen riječima “upotrijebiti do”, nipošto je se ne smije konzumirati nakon navedenog datuma.
S druge strane, oznaka “najbolje upotrijebiti do” ukazuje na datum do kojeg hrana zadržava očekivanu kvalitetu. Hrana je i nakon datuma, kod pravilnog čuvanja, određeno razdoblje sigurna za konzumaciju – objašnjavaju iz Hrvatske agencije za hranu. piše
